10 PITANJA - NIKOLA VIDAKOVIĆ

Predsjednica voli krumpir pa sam joj ponudio da se lički jede na Pantovčaku

Nikola Vidaković, direktor tvrtke Agrovelebit, govori o susretu s predsjednicom i razvoju brenda lički krumpir

1. Gospodine Vidakoviću, čestitam! Uspjeli ste dogovoriti s predsjednicom da se lički krumpir jede i na Pantovčaku. Kako je i gdje došlo do tog susreta?

- Do susreta je došlo na našim poljima krumpira u Sv. Roku prilikom posjeta predsjednice općini Lovinac, a u sklopu izmještanja njezina ureda u Ličko-senjsku županiju. Predsjednica je vjerojatno odabrala nas jer smo najveći proizvođač ličkog krumpira koji je među prvim hrvatskim proizvodima zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla.

2. Mediji prenose kako je predsjednica rekla kako voli jesti krumpir. Što vam je još rekla?

- Interesiralo ju je gdje plasiramo krumpir i rekla je kako je teško pronaći dobar krumpir za neka jela poput pirea, njoka... Zanimalo ju je kakvi su nam planovi, koliko ljudi zapošljavamo...

3. Jeste li vi njoj ponudili da se lički krumpir jede na Pantovčaku ili ona vama?

- Ponudio sam to predsjednici, s obzirom na to da se trudi promovirati hrvatske proizvode. Stoga sam predložio da prilikom nekih važnijih posjeta na Pantovčaku, ako se budu pripremala jela za goste, svoje mjesto nađe i lički krumpir kao jedan od prvih hrvatskih proizvoda zaštićenih na EU razini.

4. Ne plašite se da bi se sada mogli pobuniti proizvođači iz Međimurja?

- Ne, moram naglasiti da mi imamo dobre odnose s proizvođačima iz Međimurja kroz suradnju s njihovom udrugom, ali i kroz poslovno-partnerske odnose u smislu prodaje sjemenskog krumpira. Oni znaju da su naše količine relativno male i ne predstavljaju im neku ozbiljnu konkurenciju.

5. Po čemu se lički poseban i razlikuje od međimurskog?

- Lički krumpir razlikuje se od krumpira uzgojenog u nekim drugim uzgojnim područjima uglavnom zbog većeg postotka suhe tvari, što se očituje kroz punoću okusa.

6. Što vam je bilo najteže u prikupljanju dokumentacije za zaštitu zemljopisnog podrijetla u EU?

- Bilo je teško odrediti se koju zaštitu raditi, da li izvornosti ili zemljopisnog podrijetla, a odluka za bilo koju od ove dvije isključuje pojedine argumente pa tako npr. veći postotak suhe tvari koji ima lički krumpir u odnosu na krumpir uzgojen u drugim uzgojnim područjima, što je dokazao i Agronomski fakultet, nije argument u zaštiti zemljopisnog podrijetla, koja se bazira na ugledu proizvoda i tradiciji. Ni prepoznatljivost naziva lički krumpir među proizvođačima, kao i njegovo korištenje, baš nije lako dokazati, jer što se nama podrazumijeva - da su svi čuli za lički krumpir - kad trebate za to prikupiti dokaze, nije baš lako.

7. Što se promijenilo nakon što imate tu oznaku?

- Zbog određene medijske pozornosti koju privlače zaštićeni proizvodi porastao je malo interes i potrošača za naš proizvod, a jedna od najbitnijih stvari je što će ova oznaka onemogućiti manipulaciju s potrošačima na način da se pod imenom lički krumpir prodaje onaj koji to nije.

8. Mnogi se žale da je vaš upakirani krumpir u dućanima preskup. Kako ćete to riješiti?

- Mislim da naš krumpir nije skup, njegova cijena u dućanu je oko 7 kn/kg. Ako usporedite da pola litre vode plaćamo 4 - 10 kn, a paralelno je ima i besplatno, onda ne vidim da je skup kilogram krumpira od kojeg se četveročlana obitelj gotovo može najesti. Vidite da je to sve relativno, stvar je percepcije koja je kod nas određena činjenicom da trgovački lanci krumpir koriste za privlačenje kupaca nepravedno mu snižavajući cijenu na 2 do 3 kn kroz razne akcije. Moram reći da to nigdje u Europi nije tako, tamo se cijena krumpira kreće od 1 do 2 eura za kg.

8a Ima li primjedbi i na neujednačenu kvalitetu?

- Što se tiče nestalnosti kvalitete, ona je uvjetovana još neriješenim svim tehnološkim aspektima proizvodnje krumpira, prije svega moramo još dosta uložiti u nabavku nove mehanizacije, kao i modernizaciju skladišta, kako bismo smanjili oštećenja na krumpiru koja nastaju prilikom manipulacije. Također moramo smanjiti period koji prođe otkad krumpir ode iz našeg skladišta pa dok dođe do naših kupaca. U tom smislu pokrećemo i projekt direktne dostave ličkog krumpira, za sada samo na području Zagreba, kako bismo riješili neke od ovih problema, došli do kupaca koji ne mogu doći do ličkog krumpira, unatoč našoj prisutnosti u dućanima, te ušli u jednu direktnu komunikaciju s našim kupcima.

9. Koji su problemi proizvođača osim prevelikih kamata za ulaganja?

- Problem proizvođača krumpira u Lici je to što tehnološki nisu napredovali posljednjih dvadesetak godina, a to je posljedica raznih događanja proteklih godina, što njihovu proizvodnju čini nekonkurentnom. Budući da kao tvrtka planiramo pokrenuti i značajniju kooperantsku proizvodnju, jedan od zadataka nam je raditi na edukaciji proizvođača, u tom smislu očekujemo pomoć i nadležnih institucija, kao i lokalne i regionalne samouprave.

10. Zaštićeni ogulinski kupus i krumpir kao pole, slanina, basa... Što je još potrebno za idealan lički ručak?

- Bitno je da je krumpir lički i po mogućnosti zimski ambijent. I pjesma “Krumpiri se krumpiraju, curice se ne diraju”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 12:39