NOVI TRENDOVI

Nekad su ih ismijavali zbog pašteta i gumenih sandala, a danas keširaju milijune za vile po Jadranu

općina Rogoznica

 Nikolina Vuković Stipaničev/CROPIX
Jedni žele apartman ili kuću samo za sebe, dok se drugi odlučuju i za ‘rentanje‘, koje pak uredno prijavljuju

Česi masovno kupuju nekretnine na Jadranu? Generalno je to istina, ali i Česi i Slovaci ne kupuju ništa više nego prije, komentirao je aktualnu situaciju na hrvatskom tržištu nekretnina Darko Radelja iz “Broker nekretnina”.

Kad se govori o prošloj godini, potvrđuju to i podaci Porezne uprave. Dakle, češki državljani su lani u Hrvatskoj kupili 588 nekretnina, što je više nego u 2019. (236) i 2020. (215). U šest prethodnih godina (2015. - 2020.) ukupno su kupili 1296 nekretnina. Pri tome valja naglasiti da podaci Porezne za prošlu godinu ne sadrže sve podatke, nego samo one za koje je Ministarstvo financija, Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne obveze. A to znači da navedena brojka sa svakim ažuriranjem raste, piše Slobodna Dalmacija.

Slovaci su pak lani kupili 359 nekretnina, gotovo dvostruko više nego u 2020. godini (189).

Cijene nekretnina u Češkoj jesu poletjele “u nebo”, prema podacima Eurostata 22 posto u trećem kvartalu prošle godine u odnosu na isto razdoblje 2020., ali se pokazuje da nisu i jedini razlog okretanju čeških kupaca hrvatskom tržištu.

Zahvalni klijenti

- Ako Čeh kupi vikendicu udaljenu na sat vožnje od Praga, imat će mjesto za odmor koja mu nije daleko, ali ako je kupi na Jadranu, imat će kuću za odmor u kojoj će provesti dva-tri tjedna, a ostalo vrijeme će je dati u najam - kaže Radelja, naglašavajući da su kupci na području Dalmacije uglavnom pripadnici srednje češke klase koji su za apartman ili apartmansku kuću spremni platiti od 200.000 eura do 500.000 tisuća eura, a za manju vilu, s bazenom i okućnicom, od primjerice 800 kvadrata, 750.000 eura pa naviše.

Prema iskustvu sugovornika Slobodne Dalmacije, najčešće biraju rogozničko područje, ono između Trogira i Šibenika. Nije da ne vole i otoke, Brač i Hvar posebno, ali Hvar im je, ipak, skup.

image

Trogir

Tom Dubravec/CROPIX

- Ne samo Česi, nego i Slovaci i Poljaci dosta su zadnjih godina zastupljeni na našem području - govori i Divna Bulat iz agencije “Domus nekretnine” sa sjedištem u Vodicama.

Ocjenjujući ih zahvalnim klijentima, Bulat naglašava da ih najviše zanimaju novogradnje, kuće i apartmani, od Biograda do Rogoznice i Ražnja, zapravo sva mjesta uz more.

- Kažu nam da se ovdje osjećaju kao doma, a odgovara im što imamo dva parka, dva aerodroma u blizini, sve im je zapravo blizu. Prođu oni i Španjolsku, Francusku, ali vole doći u Hrvatsku. Cjenovno ih zanimaju nekretnine od 100.000 eura do pola milijuna eura. Spremni su platiti od 2000 eura do 4000 eura po kvadratu u prvom redu uz more. Kad gledaju cijene u svojoj zemlji, mi smo za njih eldorado, preskupi smo samo građanima Hrvatske - konstatira ona, dodajući da se sa svojim kupljenim nekretninama ponašaju dvojako, jedni žele apartman ili kuću samo za sebe, dok se drugi odlučuju i za “rentanje”, koje pak uredno prijavljuju.

I sugovornici iz drugih agencija naglašavaju da Česi, Slovaci, Poljaci…, najviše kupuju nekretnine u malim mjestima, u Splitsko-dalmatinskoj županiji u okolici Splita, Omiša, Makarske. Najmanje kupuju u gradovima, primjerice u Splitu.

Investiranje u nekretnine

Povećana prisutnost konkretno Čeha u kupovini u 2021. godini prošla je manje-više nezapaženo, a uzrok navodi Radelja: "Te su kupovine ostale 'ispod radara' jer je i s novim brojkama njihov udio u hrvatskom tržištu nekretnina daleko ispod onog Njemačke, Slovenije, Austrije, koji je i dalje najveći".

Koliko su brojni kupci iz navedenih zemalja pokazuju naravno podaci Porezne uprave, po kojima su Slovenci i Nijemci pojedinačno lani kupili više nekretnina nego Česi u sedam godina. S 2641 kupovinom, što je znatno više od 1543 koliko su kupili u 2020. godini, Nijemci su uvjerljivo na prvom mjestu. Slijede ih Slovenci s 2310 kupovina, što je povećanje u odnosu na 1756 u 2020. godini, te Austrijanci sa 1111 kupovina nekretnina. Inače, u sedam godina (2015. - 2021.) Nijemci su kupili 10.045, a Slovenci 13.696 nekretnina, s tim da su njemački državljani lani pretekli one iz Slovenije, ali ne i zbirno u posljednjih sedam godina. Austrijanci su u posljednjih sedam godina kupili 4918 nekretnina.

- Uz cijene, povod njihova ulaganja u nekretnine je i negativna kamata na štednju, koja je na snazi već dvije-tri godine - tvrdi Radelja i obrazlaže: "Računica je jednostavna. Umjesto da plaćaš banci čuvanje svog novca, investirat ćeš ga u nekretnine kojima cijena stalno raste, pa barem nećeš biti na gubitku, a ako kuću ili apartman daš u 'rentanje', možeš računati i na dobit".

A kad smo kod cijena, u Europskoj uniji u trećem kvartalu prošle godine one su rasle za 9,2 posto, u eurozoni 8,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.

U Češkoj je skuplje

I premda je njihov u uvodu spomenuti porast u Češkoj neslavan rekorder, nekretnine u toj zemlji, ponajprije u Pragu, zanimljive su stranim kupcima. Tako Realigro.com.hr, tražilica za promet nekretninama, u analizi češkog tržišta nekretninama navodi da su Talijani, Arapi i ljudi koji dolaze iz bivših država SSSR-a, prema podacima agencija za promet nekretninama, najveće grupe stranih investitora koji kupuju u Pragu, Brnu i drugim češkim gradovima.

Prema istom izvoru, 20 do 30 posto nekretnina koje se koriste za iznajmljivanje u Pragu su u vlasništvu stranaca, piše Slobodna Dalmacija.

Drugi zanimljiv trend je kupnja stanova za investicijske potrebe od strane građana. Prag je, navodi se, atraktivan grad za velike međunarodne tvrtke koje ovdje proširuju svoje mogućnosti. Kao rezultat toga stranci dolaze i odlaze živjeti u metropolu.

Istra im (još) nije zanimljiva

Najbrojniji kupci nekretnina u Istri i Primorsko-goranskoj županiji i dalje su hrvatski građani koji rade u inozemstvu, a nije zabilježeno primjetno zanimanje kupaca iz Češke i Slovačke, navodi Branko Papeš iz “Dogma nekretnina”.

Cijena stanova u Rijeci, primjerice, kreće se u prosjeku od 2500 do 3500 eura po kvadratu, dok u Opatiji cijena kvadrata u prvom redu uz more doseže
i 8000 eura. Međutim, sve je manje nekretnina na takvim lokacijama.

Ukrajinci zainteresirani (samo) za najam

Ukrajinci ni prije rata u svojoj zemlji nisu pokazivali veće zanimanje za nekretnine u Hrvatskoj. Od 2015. do 2020. kupili su ukupno 147 nekretnina.

Nakon agresije na Ukrajinu, zanimanje jest povećano, velik je broj upita, kažu sugovornici Slobodne Dalmacije, ali je naglasak ipak na najmu. Najčešće traže najam na rok od tri do šest mjeseci, što je teže ostvarivo kad se zna da je dnevni najam kuća od 500 do 800 eura. Iznajmljivači jednostavno imaju svoju računicu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 07:08