VELIKA ŠKRTICA

DOPISNIČKI BLOG Milenijske generacije samo na dvije stvari troše više od svojih roditelja

Ilustracija
 Neja Markičević/Hanza Media

Definitivno više ne dam mami i tati da me špotaju zbog moje navodne rastrošnosti: istraživanja su potvrdila da su milenijske generacije znatno štedljivije od svojih roditelja, a donekle to potvrđuju i podaci iz Ankete o potrošnji kućanstava Državnog zavoda za statistiku.

Da budemo sasvim iskreni, postoje samo dvije stvari u strukturi osobne potrošnje na koje moja generacija troši više od roditelja.

Prva je dosta očita - riječ je o izdacima za telekomunikacije i prijevoz, koji su s prosječnih osam posto ukupne strukture osobnih troškova iz doba mladosti naših roditelja sada narasli na priličnih 18,3 posto. Podatak baš i nije neočekivan, posebno s obzirom na činjenicu da 80-ih nismo imali ni mobitel ni internet, a o cijenama benzina ili upravljanju javnim gradskim prijevozom da i ne govorimo.

Osobno mi je zato puno zanimljivija činjenica da su milenijske generacije apsolutni coffee-junkiji koji, prema istraživanju američkog TD Banka, desete po veličini banke u SAD-u, na kavu troše 19,40 dolara više od baby-boomera (oko 80 dolara mjesečno u odnosu na prosječnih 67 dolara). Podaci su teško usporedivi s navikama hrvatskih milenijskih generacija jer kod nas ne postoje slična istraživanja, ali slične trendove možemo pronaći u anketama Državnog zavoda za statistiku. U toj su mi službi iz prašnjavih Statističkih ljetopisa zato iskopali prosječnu potrošnju kave po stanovniku 1985. pa je usporedili s posljednjim podacima iz 2014. godine. Osamdesetih, u cvijetu mladosti naših mama i tata, prosječni Hrvat godišnje je kod kuće konzumirao 2,2 kilograma kave, ne računajući još i troškove koje bi pritom napravio po kavanama ili restoranima. Trideset godina kasnije količina kave koju u domovima ulijevamo u sebe narasla je za 59 posto - na 3,5 kilograma po stanovniku, i to bez podataka o potrošnji kofeinskih napitaka u prahu čija je ponuda u mladosti naših roditelja bila mnogo skromnija. Doista, prema gotovo svim parametrima ispada da su milenijske generacije razvile jako dobre mehanizme za rastezanje siromašnih budžeta.

Recimo, iako modno osviješteni, generacije rođene osamdesetih i početkom devedesetih godina čak i na odjeću troše manje od roditelja - u strukturi osobne potrošnje ona sada čini samo šest posto, za razliku od 11,4 posto koliko su na nju trošili baby-boomeri, dok smo troškove za hranu sa 48 uspjeli smanjiti na 31,7 posto. Više trošimo na stanovanje - rentu i režije, ali to već nije pitanje rastrošnosti, nego činjenice da su nekretnine i energenti znatno poskupjeli u odnosu na nekad.

Istraživanje je također pokazalo da milenijci, iako kupuju i izlaze češće i više od roditelja, i dalje na osobne potrebe uspijevaju potrošiti za četvrtinu manje od roditelja, osim kad je u pitanju kava. No, i za to su pronašli logično objašnjenje: kako su im budžeti premali da si često ugađaju, ispada da je kava jedna od rijetkih poslastica kojom se vole nagraditi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 00:38