LAZO GOLUŽA

Čovjek zbog kojeg smo se svi zaljubili u kvizove: Stvorio je Kviska, nagovorio Tarika na ‘Milijunaša‘...

Lazo Goluža
 Kristina Fazinić
Lazo je stvorio Kviska, nagovorio Tarika na "Milijunaša", nadahnuo lovce iz "Potjere"...

Umro je legendarni TV urednik i sinonim domaćeg kviza Lazo Goluža (r. 7. siječnja 1936. u Trijebnju, BiH), s njim odlazi u povijest jedna epoha. S druge strane, ona i dalje živi, još se emitira popularni kviz "Tko želi biti milijunaš?", na čijem je postavljanju Lazo Goluža radio i autorski mu pridonio.

Nakon diplomiranja komparativne književnosti i talijanskog na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Lazo Goluža krenuo je profesionalnim putem u kome nije bilo, tada novonastalog medija, televizije. Radio je kao organizator u Dubrava-filmu (1959. - 1963.), da bi zatim s Pajom Kanižajem prešao u novinarske vode, postao suosnivač humorističnog časopisa Paradoks, što je izlazio od 1966 do 1968. Imao je tu "sreću" da su političke organizacije i državni mediji napali Paradoks, među ostalim zbog pornografije, zaustavivši njegovo izlaženje pod okriljem omladinske organizacije.

Sve emisije postale su hit

U to vrijeme već se zavrtio prvi domaći kviz ili "Poziv na kviz" Televizije Zagreb. Bilo je to 1965., a trajao je 75 minuta; emitirao se svake druge nedjelje u alternaciji s kvizom TV Beograd "Da ili ne". Vodili su ga Oliver Mlakar i Jasmina Nikić, režirali Anton Marti i Igor Michieli, a uređivao Miroslav Mahečić.

Vrlo "sumnjivi" novinar te novinski urednik Lazo Goluža započeo je raditi na Televiziji Zagreb 1967. U redakciji Kontakt-programa, kao urednik više zabavnih i kontakt emisija. Istovremeno, pokrenuo je "Noćne priče" na Radio Zagrebu. Pa ipak, njegov osnovni posao bio je najgledaniji TV program. Nalazio se u dvostrukoj ulozi, urednika i autora, najprije niza kvizova znanja ("Malo ja, malo ti"; "3-2-1, ali vrijedan"; "Znaš, znam"; "Pješčani sat"), pa zatim "Jadranskih susreta". Kao da mu je radna godina bila podijeljena na ljetno i zimsko razdoblje. A svi su njegovi emitirani programi bili ujedno i najgledaniji, ne samo u Hrvatskoj.

Imao je Goluža organizatorskog iskustva, i znanja i umijeća da "Jadranske susrete" pretvori u najpopularniji ljetni zabavni program TVZ (1971. - 1980). Realizirani su kao niz programski i tehnički zahtjevnih prijenosa uživo iz jadranskih gradova i mjesta. Bili su natjecateljskoga karaktera: riječ je zapravo bila o pučkim sportskim igrama utemeljenima na pomorskoj i težačkoj tradiciji, s igrama poput potezanja konopa ili pak penjanja na "masni" jarbol, kako bi se dohvatili pršuti.

Duhovno, ali duhovito

Je li riječ o ovakvim ljetnim susretima ili zimskim kvizovima, Goluža se bavio igrama koje pružaju razbibrigu i privlače pozor. Nastojao je izvući iz tradicije, sa svojim suradnicima, ono što će privući gledatelje. Nastojao je znanje učiniti duhovnom i duhovitom igrom. Dogodilo se da su se ta dva njegova puta urednički i autorski jednostavno morala sresti u kultnoj "Kviskoteci". A nju je počeo raditi čim su se ugasili "Jadranski susreti".

Treba li uopće dodati da je ovaj "kviz znanja i inteligencije" bio najgledaniji zabavni program svoga vremena; emitirao se od 1980. - 1995., a prenosile su ga sve televizije u sustavu JRT-a, do 1991. "Sastojao se od televizičnih igara i pitalica (igra asocijacija, otkrivanje skrivene osobe, ABCD pitalice i dr.), koje su osmišljavali i sastavljali sveučilišni profesori i novinari (Boris Senker, Darko Novaković, Željko Klaić, Robert Pauletić, Dražen Matošec i Renato Baretić)." Autor kviza bio je, razumije se, Lazo Goluža, "koji je poslije zaštitio ime i koncepciju kao vlastito intelektualno vlasništvo". "Urednica je bila, od 1984. do kraja prikazivanja Maja Jurković", kako je zabilježio Leksikon HRT-a.

Popis suradnika koji su radili na pitanjima s vremenom se mijenjao, ali spomenuti su ostali zapamćeni. Zapravo, svaki od njih bio je samosvojan u svom profesionalnom radu pa je davao poseban štih "Kviskoteci". Oni, svakako, pokazuju da je autor Goluža birao suradnike. Prvi voditelj serije bio je Ivan Hetrich - prije toga redatelj Golužinih "Jadranskih susreta" - zatim, od 1983. Oliver Mlakar, kojemu je to bio ujedno jedan od najpopularnijih voditeljskih angažmana.

image
Lazo Goluža i Oliver Mlakar
Damjan Tadić/CROPIX

Znanje vratio u modu

Na skupnim testiranjima diljem bivše zemlje kandidati su prvo morali proći provjeru inteligencije, kao i nekoliko krugova eliminacije. Prijavljivalo se na tisuće ljudi. Kao najpoznatijeg natjecatelja priručnici ističu Roberta Pauletića, enigmatičara i publicista, koji je pobijedio sa samo 15 godina; pobijedio je i 2006. u povratničkoj sezoni "Kviskoteke" na Novoj TV. Među pobjednicima se još spominju Predrag Marković i nezaboravljeni Mirko Miočić; za nekoliko generacija oni su bili junaci znanja i dana. Jer, inteligencija je još bila na cijeni.

Golužinu ideju za maskotu "Kviskoteke", za svemirca Kviska, osmislio je ugledni slikar Miroslav Šutej, koji je za emisiju napravio prvu kompjutorski animiranu špicu. A prijedloge za svemirca slali su i brojni gledatelji, tako da je redakcija od svih njih organizirala izložbu u Klovićevim dvorima 1989., pa sljedeće godine u Školskom muzeju. Već tada Golužina emisija imala je svoje mjestu u tradiciji TV zabave i duha. A idiom: "Ulažem Kviska!" preselio se u svakodnevni govor; "džoker" je bio suvišan.

Svoje golemo iskustvo u radu na kvizovima Lazo Goluža sažeo je u knjige kvizova: "Kviskoteka" (1982., s B. Lipanovićem) i "Kviskoteka - igra pitanja" (1990., s D. Novakovićem). Matična kuća dodijelila mu je 1993. godišnju nagradu, kao i onu za životno djelo Ivan Šibl 1995. Njegov rad na TV formatu kviza prepoznale su inozemne televizije, tako da je autorski surađivao s njemačkom postajom ARD (1989./1990.), britanskim TV Yorkshireom i ITV-om (1992. i 1997.) te s francuskim obrazovnim TV kanalom La Cinquième (1996.).

Ideje s radnog stola Laze Goluže završile su u našim snovima i noćnim morama o jednom drugom i drukčijem vremenu. Postale su i ostale nezaobilazne, i to ne samo među pobjednicima i gubitnicima njegovih kvizova, nego posebice među nama, koji smo iz sigurnosti kuća gledali druge koji su znali više od nas samih. I koji su imali više smjelosti pokazivati svoje slabosti.

image
Neja Markičević/Cropix

Lazo Goluža stvarao je vrhunski televizijski program i davao je smisao mnogim praznim satima. Dio show-programa bio je show-znanja. U jednom intervjuu posredno je izrazio sumnju u smisao takvog posla, možda kritiku podcjenjivačkog stajališta nekih promatrača: "Kvizaše se nikako ne može smatrati šampionima uzaludnih, jer izuzetni su kvizaši bili i novinari Jurica Pavičić pa Nenad Polimac, Denis Kuljiš, Božo Sušec, svi su oni nastupali u onim starim kvizovima", izjavio je. Zapamtio je prvake vlastitog prvenstva, kao što ćemo mi pamtiti njega.

Posljednje zbogom

Mario Kovač
Bio je otac kvizaštva

Kviskoteka je bio prvi ozbiljan kviz koji smo gledali kao klinci, svakog četvrtka u 20 sati. To je bilo kao neko malo hodočašće, a Lazo duhovni otac kvizaštva, ne samo u Hrvatskoj. (M.L.)

Joško Lokas
Lazo će za mene živjeti vječno

Za neke ljude mislite da će živjeti vječno, da ne stare i da se ne mijenjaju. Neki ljudi poput Laze i zaraze za kvizovima koju je prenio na nas ipak žive vječno. U svakom pitanju.(M.L.)

Pavao Pavličić
Učio me da je zabava ozbiljna stvar

Velika novost koju je on donio je bila spoznaja da je zabava ozbiljna stvar, te da znanje može biti zabavno. Natjecatelje je zvao vitezovima uzaludnih znanja. (.)

Domagoj Jakopović Ribafish
Zbog njega sam lud za kvizom

U Kviskoteku nikad nisam dospio, nisam prošao kvalifikacija. Ali smo iz publike navijali za priajtelja Dinu, a tada se Lazo ljutio na nas jer smo bili bučni. Žao mi je što je otišao... (Đ.K.)

Mladen Vukorepa
Pamtite što nam je sve ostavio

Nadam se da će nova generacija kvizaša uvijek imati na umu ono što nam je Lazo Goluža ostavio u nasljeđe. Bio je otac modernog kviza u Hrvatskoj. Moja sućut obitelji. (M.L.)

Dean Kotiga

Kao mlad htio sam biti "novi Lazo"

Toliko sam bio zadivljen njegovim suludo visokim standardom da sam kao tinejdžer govorio kako bih volio postati "novi Lazo", mada znam da je ta visina nedostižna. (M.L.)

Morana Zibar
Lazo je moj duhovni otac

U kontekstu kviza on je moj duhovni otac. U životu nisam imala toliku tremu i strah, a istodobno i silno uzbuđenje kao kad sam ga upoznala. Za mene je bio bog i idol, svjetski čovjek. (M.L.)

Krešimir Sučević Međeral
Coubertain modernih kvizova

Njegov pristup kvizu je bio puno više Coubertenovski, romantičarski. Za vitezove uzaludnog znanja. Danas su kvizovi više financijski isplativi, ljudi gledaju kako dignuti neke pare. Nekad su išli na kviz pokazati koliko znaju. (M.L.)

Tarik Filipović
Zbog njega sam u Milijunašu

Lazo i supruga Maja bili su moji televizijski tata i mama. Na njihov poziv sam otišao na audiciju za Milijunaša. Sumnjam da bih se bez njih to usudio. U konačnici su me i odrabrali. To mi je bila ogromna čast. (I.N.S.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 21:04