Znanstvenici otkrili razlog pojave novih zaraznijih sojeva: ‘Ti ljudi su inkubatori mutacija‘

Novi soj koronavirusa koji se krajem godine pojavio u Velikoj Britaniji bio je šok za znanstvenike iz mnogo razloga. Prvo, jer je cjepivo taman pružilo nadu da bi pandemiji mogao doći kraj, a potom i zato što su se novi sojevi ispostavili zaraznijim od prethodnih varijanti virusa, što je rezultiralo porastom hospitaliziranih pacijenata, piše New York Times.

A ono što je možda najviše iznenadilo znanstvenike: Naizgled preko noći skupio je veliku 'konstelaciju mutacija'. Naime, umjesto uobičajene dvije mutacije mjesečno, ova varijanta koronavirusa B.1.1.7, skupila je 23 mutacije, od kojih ih se 17 razvilo odjednom.

Znanstvenici tvrde da postoji samo jedna ispravna pretpostavka o tome kako se ovo dogodilo; u jednom trenutku virus je vjerojatno inficirao osobu sa slabim imunitetom, što mu je omogućilo da u organizmu ostane mjesecima i tamo se razvija prije nego li je prenesen na drugu osobu.

- To je najvjerojatnije objašnjenje - kazala je dr. Ravindra Gupta, virologinja sa sveučilišta Cambridge.

- Ako je to istina, prvi u redu za cijepljenje trebali bi biti ljudi s narušenim imunitetom, kao što su onkološki pacijenti - ističe dr. Adam Lauring, virolog i infektolog sa sveučilišta Michigan.

- Čim prije se ta skupina ljudi zaštiti, manji će biti rizik da će njihova tijela postati inkubatori nekoj mutantskoj vrsti koja će ugroziti svijet. Međutim, to nije tako jednostavno - napominje Lauring i objašnjava kako je kod takvih pacijenata moguće da cjepivo neće 'odraditi posao', iz istog razloga zbog kojeg nisu razvili ni imunosni odgovor prema virusu.

Kod većine ljudi aktivna infekcija traje oko tjedan dana, što je nedovoljno vremena da mutira. No, nekoliko studija pokazalo je da u organizmu nekih imunokompromitiranih osoba virus može opstati i više od osam mjeseci. Stoga je vrlo važno zaštititi takve pacijente od izloženosti koronavirusu.

- Održavanjem niskog broja zaraženih smanjit će se i broj zaraženih osoba s lošim imunitetom, što će rezultirati i manjom šansom za razvijanje novih sojeva - napominje dr. Katrina Lythgoe, evolucijska biologinja sa sveučilišta Oxford.

- Moramo se cijepiti, moramo se držati distance, moramo nositi maske. Sve je to vrlo važno kako bi zaustavili širenje virusa - zaključio je Paul Duprex, šef centra za istraživanje cjepiva na sveučilištu Pittsburgh.