Koliko često se djeci obraćamo s takvim porukama? Tražimo od njih da se umire, da se prestanu vrpoljiti, da mirno sjede... S druge strane, svjesni smo činjenice da se današnja djeca u stvari vrlo malo kreću. Ona doduše već sa dvije godine spretno drže daljinski upravljač i miš računala te tipkaju po tipkovnici PC-a, a nas ne brine pretjerano što su preskočili puzanje, skakanje, ljuljanje, spuštanje, kotrljanje, guranje ili ga imaju vrlo malo tijekom svog odrastanja. Zaboravljamo da osobito u ranoj dobi pokret i kretanje stvara osnovu za učenje, mišljenje, kreativnost i sve druge više mentalne funkcije. Tijelo i um predstavljaju jedinstvo i navedeni procesi koji se odvijaju u centralnom živčanom sustavu, u mozgu, uključuju čitavo tijelo.
Mozak se razvija u interakciji sa svijetom koji nas okružuje. Interakcija podrazumijeva osjetne podražaje različitih vrsta, ali i vlastito osvajanje okoline pokretom. Osjetne informacije koje primamo iz okoline naš mozak integrira u cjelovite slike. Pod osjetilima najčešće podrazumijevamo vid, sluh, njuh, okus i dodir koji imaju ulogu primanja informacija izvan našeg tijela. Pri tome zaboravljamo na vestibularni osjetni sustav koji je izuzetno važan za razvoj i život općenito. Njegov zadatak je integriranje informacija o gravitaciji, kretanju, ravnoteži i o mišićnim pokretima i položaju u prostoru, a uloga ovog sustava vrlo je značajna u sposobnostima razumijevanja i učenja.
Vestiburalni sustav prvi je osjetni sustav koji se potpuno razvija i počinje mijelinizirati s pet mjeseci starosti ploda. Svaka aktivacija vestibularnog sustava nakon rođenja predstavlja novo učenje za mozak. Dobra je znati da ga aktiviraju i najmanji pokreti tijela, dok ne uslijedi sjedenje, stajanje, hodanje, trčanje, penjanje, skakanje, okretanje, hodanje po uskim površinama. Sve ove aktivnosti uključuju i očne mišiće o kojima kasnije u velikoj mjeri ovisi učenje. Proprioceptivni sustav još je jedan osjetni sustav koji nam omogućava istraživanje okoline i njeno razumijevanje našim osjetilima i mišićima. Osjet je to koji nam daje informacije o vlastitom položaju u prostoru. Kretanje zahtijeva održavanje ravnoteže i uz vestibularni sustav ovisi o proprioceptivnom sustavu koji neprestano usklađuje svaki dio tijela. Stimulacija vestibularnog i proprioceptivnog sustava skakanjem, ljuljanjem, vrtnjom i drugim pokretima u periodu ranog djetinjstva stimulira mozak na razvoj bazičnih kapaciteta za sve oblike učenja.
Djeca tijekom ranog razvoja trebaju što više i što češće istraživati i vježbati svaki oblik kretanja i vježbanja ravnoteže kako bi bolje učila tada i kasnije u životu.
Pri tome im treba omogućiti da prate uobičajenu liniju motoričkog razvoja. Naime, istraživanja su pokazala da djeca koja propuste puzanje, zbog upotrebe hodalica, mogu imati teškoća u učenju. Puzanje je zahtjevna vještina koja uključuje križno- lateralne pokrete tijela, usklađivanje rada lijeve i desne strane tijela i to ruku, nogu, osjetila vida i sluha. Utvrđeno je da djeca koja preskoče ovu fazu motoričkog razvoja češće imaju teškoća sa čitanjem u vidu disleksije jer neurološki njihov mozak nije spreman za usvajanje ove složene vještine. Sve češće se u literaturi postavlja pitanje prekomjerne upotrebe auto - sjedalica i različitih nosiljki koje sprečavaju aktivno kretanje mišića vrata i trupa. Dokazano je, naime, da se u takvim situacijama osim sputavanja kretanja, i vid ne razvija jednako aktivno iako je bebin pogled usmjeren prema naprijed.
Kretanje je usko povezano s neurološkim razvojem u cjelini od perifernih do centralnih dijelova živčanog sustava. Usklađeni i uravnoteženi pokreti potiču stvaranje tvari u mozgu koje pak potiču rast živčanih stanica, povećavaju broj novih stanica i neuronskih veza u mozgu. Kretanje povezuje i utvrđuje novu informaciju i iskustvo u postojeću neuronsku mrežu. Učenje bez kretanja mnogo je napornije i manje efikasno, a u ranom djetinjstvu i teško izvedivo. Zato slijedeći puta kada želite zaustaviti svoje dijete u kretanju pomislite na svu silu podražaja koje će tako primiti i na doprinos kretanja njegovom neurološkom razvoju. Neka to bude poticaj da mu osigurate dovoljno vremena i prostor da to čini u sigurnom okruženju na što raznolikije kreativne načine.
Autor: Eleonora Glavina, prof. psihologije
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....