RODITELJI, NE FORSIRAJTE SVOJU DJECU PREVIŠE! Postat će tjeskobna i osjećat će se manje vrijednom

Zbog preambicioznih roditelja do kraja osnovne škole jedna moja učenica razvila je tikove. Škrgutala je zubima, a tijekom usmenih ispita znala je potpuno blokirati. Njezin tata redovito je dolazio u školu na informacije, a očekivanja roditelja, koji su po struci bili odvjetnik i arhitektica, bila su da njihova kći bude barem uspješna kao oni, ako ne i uspješnija. Djevojčica bi plakala pred cijelim razredom kad bi dobila četvorku govoreći da će dobiti batina kad dođe kući - podijelila je svoje iskustvo Zrinka Šućur, profesorica i razrednica u jednoj osnovnoj školi.

Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr

‘You are not special’

Da prevelike ambicije roditelja, koji forsiraju svoju djecu da imaju samo odlične ocjene, uzimaju dodatne instrukcije te k tome još idu na niz izvanškolskih aktivnosti dovode do negativnih posljedica, potvrdilo je i istraživanje profesora iz Velike Britanije, Davida McCullougha, koji je sve opisao u knjizi “You Are Not Special”.

- Djeca koja imaju preambiciozne roditelje kroz svoju edukaciju ili bilo koje druge aktivnosti osjećat će prevelik pritisak i izgubiti motivaciju za postignuće nekog uspjeha. Takvim pristupom narušava se njihovo samopoštovanje i slika o sebi, a to može utjecati i na njihove buduće uspjehe na raznim područjima života, od obiteljskog do poslovnog. Uz sve već poznate štetne posljedice agresivnog pristupa, žrtva - dijete će se osjećati manje vrijednim i manje sposobnim, što se opet može negativno odraziti i na njegove rezultate. Dakle, agresivan pristup može stvoriti samo kontra efekt - objašnjava dječja psihologinja Tea Knežević iz Centra Proventus.

Osim toga, istraživanje Davida McCullougha pokazalo je da roditelji djecu ne čine uspješnijima već anksioznima, ovisnima, narcisoidnima te nemilosrdnim karijeristima.

Pate od anksioznosti

On tvrdi da se djeca odgajaju da se upišu na najbolje fakultete kako bi jednog dana radili na top-pozicijama u svjetskim tvrtkama, a istovremeno ne odlučuju ni o jednom aspektu svog života - od onoga čime bi se doista voljeli baviti do toga žele li raditi u uspješnim tvrtkama ili se možda baviti nekom drugom profesijom.

Zbog toga raste trend studenata koji tijekom školovanja pate od anksioznosti i depresije te ih sve više uzima lijekove.

- Studenti su posebno skloni anksioznosti. Pretjerane ambicije mogu imati mnogo uzroka, a kod nekih su to roditelji koji zahtijevaju savršen uspjeh. Roditelji zapravo mogu imati značajnu ulogu kod smanjenja anksioznosti i depresije. Prije svega trebali bi svojoj djeci prenijeti poruku da su voljena i prihvaćena bez obzira na to kakav im je akademski uspjeh - potvrđuje i psihologinja Nataša Juničić iz studentskog savjetovališta Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.

Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr

Neka ih vodi znatiželja

Britanski stručnjak pak kroz svoje istraživanje otkriva i konkretan uzrok tih bolesti: “Djeci nije dopušteno da dođu do vlastite definicije o tome što je uspjeh niti koji su njihovi životni ciljevi. Treba ih pustiti da ih vode njihove strasti i znatiželje. Možda i krenu krivim putem, ali i to je OK ako su to sami odabrali, piše britanski autor u svojoj knjizi, a s tim se slažu i domaći psiholozi.