ZABRINJAVAJUĆI TREND

Rak debelog crijeva bio je najčešća novodijagnosticirana maligna bolest u Hrvatskoj u 2020. godini

Ivica Grgurević, Krešimir Luetić i Željko Krznarić

 Davor Pongracic/Cropix
Tri liječnička udruženja upozorila su da se svaki dan dijagnosticira 10 novih slučajeva, a da šest osoba umre

Čak deset osoba na dan u Hrvatskoj dobije dijagnozu raka debelog crijeva, a njih šest umre. U 2020. godini to je bila najčešće dijagnosticirana maligna bolest u Hrvatskoj, a dijagnozom se suočilo 3706 pacijenata, a njih čak 2320 je preminulo.

- Svaka smrt od raka debelog crijeva je nepotrebna - rekao je izv. prof. dr. sc. Ivica Grgurević, predsjednik Hrvatskog gastroenterološkog društva, na konferenciji "Rak debelog crijeva u Hrvatskoj: pobijedimo strah, izaberimo život", koja je organizirana u povodu proglašenja ožujka Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva.

image

Ivica Grgurević

Davor Pongracic/Cropix

Prof. Grgurević smatra da je smrt od te zloćudne bolesti nepotrebna jer, objasnio je, važne su prevencija i ustrajnost u prosvjećivanju građana o potrebi zdravog načina života i prehrane, o opasnosti od pretilosti, pušenja i prekomjernog konzumiranja alkohola.

Poziv na testiranje

Većina slučajeva raka debelog crijeva nastaje iz polipa koji se počinju učestalo javljati nakon 45. ili 50. godine života, rastu sporo i lako se odstranjuju na kolonoskopskom pregledu debelog crijeva. Visoka smrtnost, pokazuje liječničko iskustvo, uglavnom je posljedica kasnog postavljanja dijagnoze.

- Odaziv hrvatskih građana na poziv za testiranje krvi u stolici je oko 20-30%. Zabrinjava nas to što se čak trećina pacijenata kod kojih se potvrdi pozitivan nalaz krvi u stolici ne odazove pozivu na kolonoskopiju - istaknuo je prof. Željko Krznarić, predsjednik HLZ-a.

image

Željko Krznarić

Davor Pongracic/Cropix

Osim prof. Grgurevića i prof. Krznarića, na konferenciji je bio predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) dr. sc. Krešimir Luetić, a svi su zajedničkog stajališta da je ključno poticati građane da se odazovu testiranju na krv u stolici, a u slučaju pozitivnog nalaza i na kolonoskopiju, što su mjere sekundarne prevencije te bolesti.

- Činjenica je da je stopa mortaliteta u posljednjih 10 godina stabilna, ali broj novooboljelih raste oko 1 % godišnje. Hrvatska je na neslavnom drugom mjestu u Europskoj uniji (53,1 umrlih/100.000 stanovnika) po broju umrlih od raka debelog crijeva - upozorava prof. Grgurević.

Rano otkrivanje

Preventivna testiranja u Hrvatskoj se provode u sklopu iznimno važnog Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, a dosad su provedena četiri ciklusa testiranja, a peti je u tijeku.

image

Ivica Grgurević, Krešimir Luetić i Željko Krznarić

Davor Pongracic/Cropix

Predsjednik HLK Krešimir Luetić posebno je istaknuo koliko je važan i učinkovit program ranog otkrivanja raka debelog crijeva.

- Važnost tih programa prevencije i rane detekcije najbolje pokazuju podaci iz Slovenije koja je zbog golemog napretka u odazivu na testiranje (60%) u pet godina smanjila stopu smrtnosti za čak 21%. Kad bi se na testiranje u Hrvatskoj odazvalo 65% ljudi, to bi povećalo udio bolesnika s ranom dijagnozom raka debelog crijeva sa 10-15% na oko 50% u ukupnom broju oboljelih od te bolesti. Koliko je to važno, govori činjenica da je izlječenje pri postavljanju rane dijagnoze raka debelog crijeva čak 90% - zaključio je Luetić.

image

Krešimir Luetić

Davor Pongracic/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 09:23