Protivnici bežične telefonije: 'Mobiteli štete kao i cigarete, stavite oznake rizika na njih!'

Jesu li mobiteli štetni za zdravlje? Na to pitanje još nema decidiranog odgovora ni gotovo 30 godina otkako se pojavila prva prava mogućnost telefoniranja “bez žice”. Dok jedni tvrde da takva opasnost ne postoji i da je sve to mantra za zaplašivanje, drugi ističu da se pravi podaci skrivaju i da ih je teško dobiti jer većinu studija o mogućem utjecaju mobitela na zdravlje financiraju proizvođači pokretnih telefona.

Treći pak naglašavaju da je možda ipak prošlo premalo vremena da bi se mogle vidjeti sve nuspojave čestog prislanjanja mobitela na uho. Jedan od najžešćih britanskih aktivista u borbi za istinu o mobitelima, Neil Whitfield, iz vlastitog iskustva neprestano ponavlja da nas mobiteli polako ali sigurno ubijaju , no ta se istina skriva od javnosti.

Kako mijenjaju mozak

Naglašava da je 1996. godine dobio kompanijski mobitel. “To mi je bilo super. Imao sam sve brojeve na jednom mjestu, uvijek je bio pri ruci, odnosno ili u džepu ili na uhu”, kaže Whitfield. Dodaje da nije prošlo puno vremena i počeo je patiti od jakih glavobolja, pogoršao mu se sluh, počeo je zaboravljati...

Snimanje je pokazalo da ima akustični neurom, rijedak dobroćudni tumor na akustičnom živcu koji pomaže u kontroli sluha i ravnoteže. Bez operacije mogao je preživjeti oko pet godina. Whitfield je uspio riješti svoj zdravstveni problem, istina ne čuje na lijevo uho, a potom se pridružio grupi protivnika mobitela uvjerenih da nas mobiteli polako ali sigurno ubijaju poput cigareta.

Kažu - mobiteli zajedno s bežičnim telefonima i WiFi-jem djeluju kao minijaturni mikrovalni uređaji koji odašilju elektromagnetsko zračenje. Istina, to je zračenje preniske frekvencije da bi zagrijalo ljudsko tkivo, ali postoje brojni dokazi koji govore da bi mogli utjecati na zaštitnu barijeru između mozga i krvi omogućavajući da toksini ulaze i mijenjaju stanice mozga.

Koliko mobitel zrači mozak

Popis loših utjecaja

Naglašava se da bi mobiteli mogli uništavati imunološki sustav, smanjiti količinu sperme, prouzročiti tumore, Alzheimerovu demenciju, autizam i moždani udar. U to nisu uvjereni samo pojedinci poput Whitfielda nego je prije dvije godine i Međunarodna organizacija za istraživanje raka (IARC), agencija Svjetske zdravstvene organizacije, objavila izvješće u kojem je mobitele prebacila iz kategorije zračenja 3- (nema nepobitnih dokaza) u kategoriju 2b - (moguće kancerogeno za ljude), zajedno s ispušnim plinovima, kloroformom, gorivom za zrakoplove, olovom, DDT-jem...

Zanimljivo je i mišljenje Sare Williams, više zdravstvene savjetnice britanske agencije za istraživanje raka, koja tvrdi da nema veze između raka i mobitela, ali se ipak ograđuje činjenicom “da je to relativno nova tehnologija”. Suprotni lobiji ističu da je prema propisima, odnosno načelu predostrožnosti EU nova tehnologija kriva dok se ne dokaže suprotno.

Na tom se načelu, čini se, temelji i prošlogodišnja presuda talijanskog vrhovnog suda prema kojem je jedan poduzetnik dobio spor tvrdeći da je njegov tumor na mozgu posljedica činjenice da je mobitel koristio pet-šest sati dnevno 12 godina. Williams također kaže da istraživanja nisu konačna te da su metaanalize koje su rađene pokazale da je gotovo jednak broj argumenta za jednu i drugu tezu.

No, dok se ne razriješi tko je u pravu, Britanci su izdali priopćenje prema kojem se djeci mlađoj od 12 godina treba ograničiti upotreba mobitela, a Francuzi su zabranili reklame za te uređaje koje bi bile usmjerene na djecu.

I fizičar te pročelnik Odjela za učinak zračenja na ljude Sveučilišta u Bristolu, Denis Henshaw, kaže da je ta nova tehnologija došla na tržište a da se prethodno nije ispitao njezin utjecaj na zdravlje, baš kao što je to davno bilo učinjeno s duhanom i azbestom.

No, činjenica je, dodaje, da vlade danas zarađuju milijarde na porezu od upotrebe mobilne tehnologije, a nova generacija uopće ne želi znati istinu .

Što još treba dokazati

Slično se događalo i s cigaretama Baš kao i tada s duhanskom industrijom, mnogi su znanstvenici danas povezani s mobilnom industrijom. Za konačni sud nedostaju jači dokazi da nas mobiteli mogu učiniti osjetljivijima na bolest točnije potvrda da mobitel može utjecati na biokemiju stanica i oštetiti ih.