PROBAVA

Prestanite nervirati svoja crijeva

 Thinkstock
Od zatvora ili opstipacije pate milijuni ljudi, a čak tri četvrtine su žene

Svatko je od nas bar jednom doživio neugodnu epizodu s probavom: zatvor, proljev ili nadutost. Od zatvora ili opstipacije pate milijuni ljudi, od kojih su tri četvrtine žene, no taj se problem često prešućuje, bilo zbog srama ili zbog uvjerenja da se ne može riješiti. Zatvor se očituje smanjenjem broja stolica, njihovom tvrdoćom te otežanim pražnjenjem crijeva. Uzroci su najčešće promjena uobičajenih, svakodnevnih životnih navika (putovanja, privremeno nekretanje, preobilni obroci), uzimanje nekih lijekova (primjerice, sedativa ili lijekova protiv kiseline) ili bolesti poput dijabetesa, tumora, sindroma nadraženog crijeva, multiple skleroze i sl., a česta je i u trudnoći.

Zatvor nije bezazlen

Zatvor može uzrokovati druge, vrlo neugodne bolesti poput analnih fisura (oštećenja sluznice analnog kanala), čira rektuma i, vrlo često, hemoroida; tako se stvara zatvoreni krug zbog kojeg se stanje stalno pogoršava. Zatvor se može javiti samo povremeno ili pak prerasti u kroničan problem potraje li dulje od šest tjedana. Opstipacija je često praćena umorom jer se organizam nedovoljno oslobađa toksina iz sadržaja crijeva. Kad je prolaz crijevnog sadržaja usporen, sluznica crijeva dulje upija vodu i stolica postaje tvrda.

Na udaru ako se ne krećete

Od zatvora često pate i osobe koje se ne kreću dovoljno. Stoga biste, ako mnogo vremena provodite sjedeći, trebali iskoristiti svaku priliku za malo kretanja. To ne znači da se morate upisati na fitness ili aktivno baviti sportom: neka vam postane navika ići pješice umjesto dizalom, prošetati do radnog mjesta ili prodavaonice umjesto da se odvezete automobilom, koristiti svaki lijep dan za šetnju ili vožnju biciklom. Korisno je i naviknuti crijeva na pražnjenje uvijek u približno isto vrijeme: ujutro čim se probudite, nakon doručka, poslije ručka ili navečer prije spavanja. Važno je steći redoviti ritam i pridržavati ga se, ne odgađajući i ne potiskujući poriv za pražnjenjem, osim u iznimnim situacijama.

Oprezno s laksativima

Samo ako je doista nužno, možete posegnuti za laksativima, no bez pretjerivanja i uvijek u dogovoru s liječnikom. Dugotrajno, prečesto ili nepravilno korištenje ovih lijekova može izazvati nadraženost crijeva te neku vrstu ovisnosti, uslijed koje bi pražnjenje bez laksativa moglo postati problem. Laksative treba koristiti samo kao sredstvo za kratkoročno rješavanje zatvora, nakon kojeg morate nastojati stimulirati crijeva na pražnjenje prirodnim putem.

Vlakna su najmoćnije oružje

Vlakna su tvari koje pripadaju skupini ugljikohidrata, a ima ih u mnogim namirnicama: mahunarkama, povrću, voću, žitaricama, kruhu, riži i integralnoj tjestenini. Pomažu održati mekoću stolice jer zadržavaju vodu, poboljšavaju tonus mišića stijenke crijeva i potiču prolazak stolice kroz crijeva do rektuma i čmara. Za učinkovitost u liječenju i prevenciji zatvora dovoljan je dnevni unos od oko 30 grama vlakana. Većina populacije u prosjeku dnevno unese u organizam od 5 do 14 grama vlakana, što je nedovoljna količina za normalnu probavu. Stoga, umjesto da tražite brza rješenja, pokušajte zatvor spriječiti prehranom bogatom topivim i netopivim vlaknima.

Namirnice koje obiluju vlaknima

Gotovo sve namirnice biljnog porijekla sadrže vlakna u određenoj mjeri, no neke od njih trebale bi imati glavno mjesto na vašem jelovniku jer su toliko bogate vlaknima da djeluju poput prirodnih čistača crijeva. Za početak, potrudite se da pri ruci uvijek imate jabuku ili krušku, sadrže 4-5 g vlakana po komadu, no samo ako se jedu s korom, u protivnom se količina vlakana upola smanjuje. Od ostalog voća najbogatije vlaknima su kupine i maline (pola šalice sadrži oko 8 g), ali nećete pogriješiti ni s jagodama i borovnicama, koje imaju oko 4 g vlakana na pola šalice. Isto toliko sadrži i zobena kaša koja je, pomiješana s tim šumskim voćem, idealan doručak protiv zatvora. Još jedna namirnica koja bi se što češće trebala naći na vašem jelovniku, bilo kao prilog mesnim jelima ili dodatak salati, jesu artičoke, koje u prosjeku sadrže oko 7 g vlakana po komadu. Osim toga, pokušajte rižu zamijeniti ječmom, koji sadrži čak četiri puta više vlakana. Zapamtite također da pola šalice graha, leće, boba, mahuna ili graška sadrži od 7 do 10 g vlakana. Namirnica koju slobodno možemo nazvati kraljicom dobre probave je avokado: jedna voćka srednje veličine sadrži oko 17 g vlakana.

Važna je i voda

Imajte na umu da povećan unos vlakana, ako nije praćen većim unosom tekućine u organizam, može pogoršati stanje. Prema savjetima nutricionista dnevno bi trebalo piti oko 2 litre tekućine. Naime, veći dio vode apsorbira se u debelom crijevu, a voda prisutna u stolici samo je manji dio ukupne količine. Da biste povećali udio vode u stolici, jer stolicu tako činite mekšom i olakšavate pražnjenje crijeva, morate povećati dnevni unos tekućine u organizam. Zajedničko djelovanje vlakana i vode može znatno ubrzati prolaz stolice kroz crijeva prema čmaru i pražnjenje učiniti lakšim i manje bolnim.

Posegnite i za algama

Zatvor možete preduhitriti i povremenim uzimanjem dodataka prehrani. To su, primjerice, one na bazi morskih algi koje povećavaju volumen stolice i omekšavaju je olakšavajući njezino izlučivanje, na bazi pivskog kvasca koji potiče rad crijeva, sljeza koji sadrži tvari blago laksativnog učinka ili sjemenki lana koje su također bogate vlaknima. Svakodnevnim konzumiranjem probiotika regulirat ćete ravnotežu bakterijske crijevne flore i općenito poboljšati funkciju probavnog trakta.

Savjeti za opuštanje crijeva

• Ne preskačite obroke; polako žvačite, pokušajte steći naviku začinjanja jela djevičanskim maslinovim uljem te izbjegavajte pržena jela.

• Izbjegavajte brzu hranu i općenito brzo konzumiranje obroka te visoko rafinirane namirnice ili pak one bogate masnoćama.

• Pijte 2 litre vode dnevno: voda je izvor zdravlja i pomaže u omekšavanju stolice u slučaju zatvora.

• Uvedite više namirnica bogatih vlaknima u svakodnevnu prehranu jer su vlakna neizostavan dio uravnotežene prehrane.

• Redovito se bavite nekom fizičkom aktivnošću: hodanje, trčanje i vježbe za trbušne mišiće pomažu da mišići koji sudjeluju u izlučivanju stolice ostanu u dobroj formi.

Probiotici

Probiotici su mikroorganizmi (iz roda laktobacila i bifidobakterija) koji živi dospijevaju u crijeva i tamo obavljaju funkcije korisne za zdravlje organizma. Probiotici se mogu dodavati u razne prehrambene proizvode, poput jogurta, napitaka i drugih proizvoda na bazi fermentiranog mlijeka. Posljednjih godina sve je više znanstvenih istraživanja koja dokazuju brojne pozitivne učinke probiotika na zdravlje općenito, posebno na zdravlje crijeva, a korisni su i za brže ponovno uspostavljanje ravnoteže bakterijske crijevne flore kad je ona narušena zbog uzimanja antibiotika. U slučajevima upale (na primjer kolitisa) uravnotežuju crijevnu mikrofloru i jačaju obrambeni mehanizam organizma.

Trudnoća i opstipacija

Povraćanje u trudnoći i povećana potreba za tekućinom pogoršavaju stanje opstipacije. Upravo zbog toga liječnici upozoravaju: u trudnoći je prevencija opstipacije vrlo važna i zbog mogućih posljedica za majku i plod (hemoroidi, analne fisure, crijevne infekcije do kojih dolazi zbog predugog zadržavanja stolice u crijevima). Prije svega, treba voditi računa o prehrani, koja mora biti bogata vlaknima i vodom. Uz to, ako je potrebno (ali isključivo pod liječničkim nadzorom)

buduća majka može uzimati topiva vlakna: apsorbirajući velike količine vode ta vlakna stvaraju neku vrstu gela koji stolicu čini mekšom i olakšava pražnjenje.

Ako vas muči nadutost

Ako nakon svakog obroka osjećate napuhnut trbuh, grčeve i težinu u donjem dijelu trbuha te ako vam nakon obroka nedostaje snage i loše ste raspoloženi, ograničite unos namirnica koje prekomjerno opterećuju probavu. Počnite s mliječnim prerađevinama. Dnevno pojedite najviše dva mliječna obroka. Posebno izbjegavajte velike količine mlijeka, ali i kavu s mlijekom. Potrebnu količinu kalcija organizmu osigurajte konzumiranjem kozjeg sira ili jogurta. Oprezni budite i s rafiniranim žitaricama, odnosno ograničite unos keksa, bijeloga kruha, rafinirane tjestenine i riže. Cjelovite žitarice znatno se lakše probavljaju. U prehranu uvrstite mahunarke: leću, mahune, slanutak...

Sindrom iritabilnog crijeva sve češći

Doc. dr. sc. Nadan Rustemović, internist-gastroenterolog i hepatolog, KBC Rebro

Sindrom iritabilnog crijeva kronično je stanje u probavnom traktu koje karakteriziraju bolovi u trbuhu i poremećaji u ritmu stolice, posebno izraženi u periodima stresa. Iako većina prosječne populacije o toj bolesti zna malo ili ništa, ovaj je sindrom najčešće dijagnosticirano stanje u probavnom traktu u ordinacijama liječnika opće medicine i drugi po učestalosti razlog izostanka s posla, odmah nakon prehlade. Sindrom iritabilnog crijeva često prati intolerancija na određenu hranu, pa se i alergija smatra jednim od mogućih uzroka. Mnogi stručnjaci smatraju da se kod osoba s izraženim simptomima radi o pojačanoj osjetljivosti crijeva na normalne živčane podražaje.

Sindrom iritabilnog crijeva najčešće se javlja kod mlađih osoba, dva puta češće dijagnosticira se kod žena nego kod muškaraca. No, to se može objasniti i činjenicom da su žene spremnije požaliti se liječniku na simptome, a to su:

• bolovi u trbuhu, najčešće grčeviti, "šetajući" i promjenjivog intenziteta

• promjena ritma stolice (proljev, zatvor ili smjena proljeva i zatvora)

• proljev s učestalim stolicama, uglavnom nakon obroka, praćen osjećajem nedovoljnog pražnjenja; noćni proljevi su atipični i upućuju da treba tražiti drugi uzrok

• zatvor, odnosno izostanak odgovarajuće stolice po nekoliko dana ili tjedana

• nadimanje, podrigivanje, pojačani vjetrovi, rani osjećaj sitosti nakon jela, žgaravica zbog vraćanja želučanog sadržaja u jednjak i mučnina.

Terapija je individualna, obično dugotrajna i složena: dijeta, psihološka potpora, lijekovi. Prvi je korak educirati pacijenta da prepozna čimbenike koji pogoršavaju simptome. Najčešće su to dijetne greške i stresne situacije. Sljedeći korak je modifikacija prehrane, tj. isključivanje određenih namirnica iz jelovnika, obavezno u suradnji s liječnikom jer inače prijeti opasnost od nesistematičnog pristupa koji isključuje važne nutritivne sastojke. Poznato je da određene vrste hrane pogoršavaju simptome sindroma iritabilnog crijeva, primjerice mliječni proizvodi, mahunarke ili cvjetača, čijom razgradnjom bakterije u debelom crijevu stvaraju velike količine plinova.

Vrlo važan segment terapije je psihološka potpora, a kod većine pacijenata vrijedi pokušati s programom dnevnih vježbi radi redukcije stresa i napetosti. Dobar izbor su trčanje, pilates, vožnja biciklom, šetnja...

Lijekovi se uglavnom koriste za rješavanje simptoma, a ne za liječenje stanja. Izbor lijeka ovisi u prvom redu o kliničkoj slici, odnosno ima li osoba proljev ili zatvor. Općenito, pravilo je da se prvo pokuša s dijetnim mjerama, ako one ne dovedu do smirenja simptoma, postoji paleta lijekova: antikolinergički lijekovi, antidepresivi, anksiolitici, spazmolitici, lijekovi protiv proljeva te oni koji djeluju na serotoninske receptore.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. rujan 2024 13:21