Možemo ih nazivati urbanim mitovima, dezinformacijama ili zabludama – svima je poznato da oko margarina već dugo kruže priče u koje je vrlo lako povjerovati. Iako ih je lako osporiti, a nemoguće dokazati, one su ipak još uvijek tu oko nas. Donosimo vam 4 najveće, zajedno s objašnjenjem zašto su zablude:
1. Masti u margarinu nisu dobre
Istina je da margarin sadrži masnoće, ali nisu sve masnoće iste. Masnoće u margarinu najvećim su dijelom nezasićene masne kiseline, a za njih su u nizu istraživanja pokazalo da imaju pozitivan učinak na zdravlje. Zato ih popularno nazivamo dobrim mastima. Najčešće ih nalazimo u biljnim uljima, a upravo od njih se margarin i proizvodi. Sve su češći i margarini s omega-3 masnim kiselinama, što je zapravo posebna kategorija nezasićenih masnih kiselina koje naše tijelo ne može proizvesti, a nužni su nam za život. Tako margarin s omega-3 (poput Omegola) ne samo da ne deblja, nego čak pridonosi snižavanju krvnog tlaka, sprečava nastanak krvnih ugrušaka, pa time i smanjuje rizik od srčanih bolesti.
2. Od plastike ga dijeli samo jedna molekula
Potpuna besmislica! Plastika se sastoji od organskih polimera i proizvodi se najčešće od nafte ili plina, a margarin se proizvodi od jestivih biljnih ulja. Kemijski sastav može se izraziti formulama samo kod čistih tvari, poput vode (H2O znači da svaka molekula vode ima dva atoma vodika i jedan atom kisika). Hrana koju jedemo u pravilu je mješavina mnoštva različitih spojeva, pa se njezin kemijski sastav izražava kroz udjele pojedinih komponenti. Udjeli komponenti presudno određuju sastav tvari, a male varijacije u strukturi mogu značiti velike razlike u konačnom proizvodu. Stoga razlika u broju i sastavu molekula ne govori baš ništa o konačnom izgledu ili učinku proizvoda. Najbolji primjer je vodikov peroksid (H2O2) koji koristimo kao antiseptik. Iako ga od vode dijeli doslovno samo jedan atom kisika, nitko razuman neće povjerovati da je voda opasna za zdravlje samo zato što je slična vodikovu peroksidu.
3. Pun je opasnih transmasti
Nisu svi margarini isti. U samim počecima proizvodnje neki su doista imali visoke udjele transmasti, no tada se uope nije znalo kakav njihov utjecaj na ljudski organizam. Tek u proteklih dvadesetak godina istraživanja su povezala transmasti s većom učestalosti kardiovaskularnih bolesti. Proizvođači margarina brzo su reagirali, promijenili standarde proizvodnje i počeli koristiti poboljšane procese. Rezultat su margarini od sirovina visoke kvalitete, praktično bez imalo transmasti. Margarini proizvedeni u Hrvatskoj, primjerice, uopće ne sadrže trans masti.
4. Povećava kolesterol u krvi
Upravo suprotno! S obzirom da se proizvodi od biljnih ulja i uopće ne sadrži kolesterol, margarin mogu konzumirati i osobe koje pate od povišenog kolesterola u krvi. Savjeti o izbjegavanju masnoća u prehrani danas se smatraju pogrešnima, čak i potencijalno štetnima. Većina stručnjaka za prehranu savjetuje da nam masnoće čine do 30 posto dnevnog unosa kalorija, kod djece čak i do 40 posto, jer su masnoće najvažniji izvor energije za tijelo. Pritom bi dvije trećine masnoća trebale činiti nezasićene masne kiseline, a upravo je to omjer masnoća koji je uobičajen u margarinima.