Nema debljine ako se vježba i jede umjereno

Ne jedem gotovo ništa! Koliko se puta može čuti tu rečenicu? Sigurno ne znamo jer je omiljena onima koji sami sebi ne žele priznati da naprosto jedu previše, a troše premalo kalorija i zato su ili debeli ili imaju prekomjernu tjelesnu težinu. Drugim riječima, najjednostavniji recept za mršavljenje je - više trošiti, manje jesti!

No, puno je to lakše reći nego provesti u djelo, osobito kad “stisnu” godine. Naime, svakih desetak godina brzina metabolizma pada za oko pet posto, što je znak da treba smanjiti količinu hrane koju svakodnevno jedemo. Dakako, pripazi li se na unos kalorija, zadržat će se optimalna tjelesna težina, a to će nedvojbeno smanjiti i nevolje sa zdravljem. Mnogi zaboravljaju da je debljina bolest, a ne samo estetski problem. Procjene govore da debljina čini od 5 do 10 posto svih troškova zdravstvenih fondova.

Debeli vlastitom krivnjom

Zbog nje raste tlak, povećavaju se masnoće u krvi, obolijeva se od dijabetesa tipa 2. U Hrvatskoj se procjenjuje da polovica stanovnika ima višak kilograma, a tridesetak posto muškaraca i oko 20 posto žena je debelo. Suprotno razmišljanju onih koji vode stalnu bitku s kilogramima, tek jedan posto ima opravdanje u endokrinološkim ili neurološkim poremećajima, svi ostali udebljali su se isključivo vlastitom zaslugom - puneći tanjur.

Vrlo je jednostavno izračunati jesmo li na pragu debljine, i to uz pomoć indeksa tjelesne mase. Treba podijeliti težinu s visinom izraženom u četvornim metrima. Prelazi li ITM 25, treba paliti zvono za uzbunu i smanjiti unos kalorija ili pak pojačati tjelesnu aktivnost i pretvoriti masti u mišiće jer tada tijelo troši više kalorija. U suprotnom, pustimo li kilograme da se raspojasaju, puštamo iz ruku i vlastito zdravlje. Debele će osobe imati problema sa spavanjem, ženama prijeti neplodnost, disanje postaje otežano, a svaki teži posao postaje golemi napor. Ne treba zaboraviti da je debljina “okidač” i za razne vrste raka, a procjenjuje se da je oko 60 posto svih smrti prouzročena komplikacijama nastalima zbog debljine. Opasna je i tzv. debljina oko struka, pa se rizičnim smatra struk veći od 94 centimetra za muškarce i 80 centimetara za žene.

Naravno, lijeka ima - treba promijeniti životne navike, a ne rigoroznim dijetama gubiti pet ili šest kilograma u dva ili tri tjedna jer će to biti uzaludan posao. Nerijetko se kilogrami vraćaju u vrlo kratkom vremenu. Neće pomoći ni kojekakvi čarobni čajevi ili tablete već pet obroka u kojima ukupno ne bi smjelo biti više od 1500 kalorija. Naime, ako se dnevni unos kalorija smanji za samo 250-300 u godinu dana, bit ćemo lakši čak desetak kilograma.

Brojne prednosti sporta

Uspijemo li se još prisiliti na tjelesnu aktivnost, uspjeh ne može izostati. Nažalost, baš smo u tome “tanki”. Prvi hrvatski projekt zdravstva pokazao je da se samo dvadesetak posto muškaraca i oko 6 posto žena u slobodno vrijeme bavi tjelesnom aktivnošću. Doda li se tome da 43 posto muškaraca i 66 posto žena imaju “sjedeći” posao, onda je razvidno da je pokretanje mišića svedeno na minimum. Procjene govore da je tjelesna neaktivnost krivac za 10 do 16 posto raka dojke i debelog crijeva, kao i dijabetesa, ali i za gotovo četvrtinu bolesti srca. Poznato je da je tjelesna aktivnost i najbolja prevencija osteporoze jer se na taj način kosti odlično “pune” bez lijekova.

Previše je dobrih razloga da ne bi pokušali dovesti kilograme i mišiće “u red”. Napor je puno manji nego što se na prvi pogled čini.