MUDRO UŽIVANJE U LJETU

Ne na sunce bez zaštite. Bez obzira na tip kože, UV zrake su opasne

Još uvijek smo skloni i u najopasnije vrijeme, od 11 do 16 sati, ‘roštiljati’ se na vreloj plaži

ZAGREB - Ljeto, more, sunce. No, ta idilična slika vrlo se lako može pretvoriti u veliku nevolju ako se ozbiljno ne shvate upozorenja liječnika - čuvajte kožu od opeklina. Da bi u tome i uspjeli, pomažu nam različita mlijeka, losioni ili ulja, koji sadrže zaštitne faktore ovisno o tipu kože koji imamo.

Upravo ti “faktori” ovih su dana velika tema u SAD-u, gdje je otkriveno da više od 500 različitih krema i kremica zapravo uopće ne djeluje. To znači da koža ostaje na milost i nemilost UVA i UVB zrakama jer njihov sastav ne odgovara opisu na deklaraciji. Srećom, to se zasad ne odnosi na Europu, pa ni na Hrvatsku, jer preparati koji su na tržištu prolaze vrlo rigoroznu kontrolu europskih, ali i lokalnih institucija, koje ispituju sastav i učinkovitost sredstava za sunčanje. Dakle, ipak se valja osloniti na zaštitu od sunca iz bočica i pratiti visinu UV indeksa, na što stalno upozoravaju i meteorolozi.

Zaboravljene brojke

- Mnogi ne znaju da to što temperature zraka možda i nisu jako visoke ne znači da je sunce bezopasno. Zaštita kremama odnosi se na UV zračenje - kaže dr. Maja Ceković iz poliklinike Dermangio. Koža, naš najveći organ, traži da prema njoj budemo vrlo obazrivi jer u protivnom ne samo da ćemo se ranije naborati nego su moguće i zloćudne bolesti poput melanoma. Godišnje od te vrste raka oboli oko 600 osoba u Hrvatskoj, što se zaboravlja kad se krene na morsku obalu ili tijekom opuštanja na nekoj od jadranskih plaža.

Bolje je u hladu

- Često se može čuti ‘Ja imam otpornu kožu’ ili ‘Nikad ne pocrvenim pa se ne moram se mazati! No, takvo razmišljanje nije poželjno čak i kad nema vidljivih oštećenja kože jer će jako UVA i UVB zračenje ostaviti posljedice - upozorava dr. Ceković. Dodaje kako neki misle da je sunce opasno samo u Australiji, gdje je ozonski omotač najviše oštećen, ali to nije točno.

- Nevidljivo i jako UV zračenje učinit će i puno estetske štete - kaže dr. Ceković. Sunčane smeđe pjege po rukama i licu, bore, isušenost i zato slabija napetost kože - sve je to posljedica pretjerivanja u boravku na suncu bez primjerene zaštite. Primjerice, sunčanje između 10 i 16 sati treba potpuno izbaciti kao opciju boravka na plaži. Ne samo da to nije dobro za djecu nego nije poželjno niti za odrasle, čak i ako su tamnije puti i zato bolje podnose sunčeve zrake.

Poznato je da brzina tamnjenja na suncu ovisi o pigmentu melaninu, kojem treba nekoliko dana da dođe na površinu kože nakon što ga melanociti uz pomoć sunca počinju lučiti. - Zato trebamo biti strpljivi i ne forsirati preplanulost u kratkom vremenu jer jedino što ćemo postići su opekline, zbog kojih idućih dana više nećemo smjeti na sunce - upozorava dr. Ceković te dodaje da se dobro i zdravije pocrniti može i u hladu, ispod kakvog velikog stabla.

Kako nam odmor i sunčanje ne bi prisjeli, nužno je “opremiti se” kvalitetnim zaštitnim kremama, vodeći najviše brigu o zaštitnom faktoru. Naime, ta sredstva zaustavljaju i upijaju štetne dijelove UV zraka. Oznaka SPF (Sun Potection Factor) označava zaštitu od opeklina, a PFA (Protection Factor UVA) štiti kožu od oštećenja koja uzrokuju UVA zrake. Brojka na bočici ili kutiji kreme za zaštitu od sunca govori koliko dulje možemo biti na suncu u odnosu na vrijeme kad nismo zaštićeni.

Primjerice, ako bez zaštitnog sredstva pocrvenimo već nakon pet minuta sunčanja, krema SPF 20 omogućit će nam da se sunčamo sat i pol.

Umjereno je zdravo

Drugim riječima, sve nam te kreme omogućavaju da boravimo na suncu dulje bez posljedica za kožu. Osim toga, vrlo je važno da se krema nanosi ravnomjerno po cijelom tijelu i u dovoljnoj količini. To znači oko dva mililitra mlijeka za sunčanje po jednom četvornom centimetru kože. Zapravo, ne bi trebalo zaboraviti niti one dijelove kože koji su pokriveni kupaćim kostimom.

Ipak, kaže dr. Ceković, sunce nije isključivo izvor opasnosti jer je i izvor zdravlja, ali dobrobiti koje nam pruža valja koristiti umjereno. Zalihe vitamina D prava su blagodat sunca. Pomoći će i u liječenju nekih kožnih bolesti poput neurodermitisa, psorijaze i vitiliga. No, to ne znači izležavanje i “roštiljanje” na plaži, nego odgovorno sunčanje uz zaštitu iz bočice s kakvim snažnim zaštitnim sredstvom.

U suprotnom, naplata neodgovornog ponašanja prema vlastitoj koži doći će kad se budemo najmanje nadali, ali tada će biti kasno. Zato bez zaštitne kreme ne treba sjediti čak ni na terasi nekog kafića. Kako ne biste zaboravili na zaštitu od UV zračenja, najbolje je ljeti umjesto uobičajenog mlijeka za tijelo koristiti ono sa zaštitnim faktorom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. rujan 2024 12:55