‘Masovno testiranje djece prije početka škole u Hrvatskoj nema smisla, evo i zašto‘

Odluka o masovnom testiranju djece na antitijela virusa SARS-CoV-2, koja se upravo provodi u djelo u Izraelu da bi se istražilo koliko je djece dosad razvilo imunost protiv koronavirusa i osiguralo mirniji početak školske godine u toj zemlji, nije primjer koji bi Hrvatska trebala slijediti jer nema stručnog uporišta, tvrde u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), piše Novi list.

Iako se provjera prisustva antitijela čini vrlo razumnom metodom utvrđivanja otpornosti ukupne dječje populacije na koronavirus, stručnjaci tvrde da nije tako.

– Serološko ispitivanje djece nema nikakvog smisla jer u svijetu uopće ne postoji odobren serološki test čiji se rezultati mogu adekvatno tumačiti i odrediti granica protutijela koja bi bila 'sigurna' - komentira epidemiologinja HZJZ-a Iva Pem Novosel. Izraelci, kaže, rade jedan 'neobičan eksperiment s kojim se struka ne slaže'.

Takvo rješenje, ističe, bilo bi prejednostavno, a uz to i prilično skupo, ali čak i da je financijski dostupno za masovno testiranje djece u Hrvatskoj, ne bi jamčilo siguran početak školske godine.

– Samo prisustvo antitijela ne jamči da se osoba ne može opet zaraziti. To bi mogao jedino test koji pokazuje razinu neutralizirajućih antitijela koronavirusa, što je komplicirana pretraga gdje se nasađivanjem kulture stanica otkrivaju takva antitijela, a sve to traje dva tjedna, tumači epidemiologinja.

Neutralizirajuća protutijela podvrsta su antitijela koja neutraliziraju virus, a samo dio antitijela ima takve karakteristike. Čak i kad bi se serološkim testom utvrđivalo titar antitijela, što u većini takvih testiranja nije slučaj, i dalje se ne bi znalo koliko je antitijela neutralizirajuće i može blokirati djelovanje virusa.

Serološko istraživanje među ukupnom populacijom provela je, podsjetimo, i Hrvatska početkom godine te se pokazalo da je u drugom valu pandemije antitijela razvilo 25 posto građana. Studija je pokazala i da 75 posto osoba s dokazanim antitijelima ima i neutralizirajuća antitijela koja ih štite od COVID-a, što znači da svaka četvrta osoba nema neutralizirajuća protutijela koja se mogu boriti protiv ponovnog razvoja bolesti, piše Novi list.