'MAMOGRAFIJA JE BESKORISNA!' Ugledni znanstvenici tvrde da ne smanjuje broj smrti od raka

Rezultati istraživanja, objavljeni jučer u stručnoj publikaciji British Medical Journal, posljednji su u nizu istraživanja koja ispituju kolika je stvarna korist od godišnjih mamografskih screeninga za žene u premenopauzi te je li prevelik broj žena zapravo „predijagnosticiran“ tom popularnom pretragom.

– Otkrili smo da takav screening nema apsolutno nikakvog učinka što se tiče smanjenja broja smrtni uslijed raka dojke – kaže voditelj studije dr. Anthony Miller, epidemiolog s University of Toronto's Dalla Lana School of Public Health. Ovo kontroverzno otkriće vjerojatno neće pokrenuti trenutačne promjene u provođenju nacionalnih programa mamografskog screeninga za rano otkrivanje raka dojke, ali će dodatno rasplamsati već ionako vrlo živu debatu o korsinosti i dobrobitima takvog screeninga.

Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr

Stručnjaci u SAD-u raspravljaju o korisnosti rendgenskog snimanja dojki još od 2009., kada su u vladinoj panel-raspravi objavili da žene mlađe od 50 godina mogu bez bojazni „preskočiti“ redoviti godišnji mamografski pregled. Američka služba za prevenciju (USPSTF) zaključila je da su šanse da 40-godišnja žena bude dijagnosticirana invazivnim rakom dojke u idućih 10 godina samo 1,44 posto, a da su izgledi da i umre od te bolesti samo 0,19 posto. Ipak, tumori dojke koji pogađaju žene u 40-tim godinama života su često puno agresivniji te na njih otpada oko 17 posto od ukupnog broja umrlih od raka dojke prema podacima Američkog udruženja za rak.

Američko udruženje za rak i Američko udruženje opstetričara i ginekologa ipak preporučuje godišnji mamografski pregled za sve žene od 40. godine života nadalje, dok s druge strane Nacionalni Institut za rak preporučuje ženama u 40.-im godinama da mamografiju rade svake druge godine. Kanadska služba za prevenciju zdravlja savjetuje ženama u dobi od 50 do 74 godine da mamografski pregled obavljaju svake dvije ili tri godine.

U BMJ-u se navodi, upravo na temelju kanadskog istraživanja o nacionalnom programu screeninga za rak dojke, kako se mamografijom često otkrivaju mali tumori koji nikada ne bi postali opasni niti ugrozili zdravlje i život žene da su ostavljeni netaknuti. Otprilike čak polovica svih tumora otkrivenih mamografijom, a koji se palpacijom ne mogu otkriti, spadaju u kategoriju upravo takvih tumora koji bi, ako se ne bi dirali, bili potpuno neškodljivi za ženu.

Autori istraživanja su analizirali anamneze 89.835 žena u dobi od 40 do 59 godina. Sve sudionice istraživanja imale su redovite godišnje preglede palpacijom kod senologa, dok ih je polovica uz to obavljala i redovite godišnje mamografije tijekom pet godina. Kroz 25 godina, 3.250 od 44.925 žena u skupini onih koje su obavljale mamografiju imale su dijagnosticiran rak dojke, kao i 3.133 od 44.910 žena u kontrolnoj grupi.

Također, od raka dojke je umrlo 500 žena u skupini koja je obavljala mamografiju te 505 žena u kontrolnoj grupi koja nije obavljala mamografiju. Znanstvenici su otkili da se ženama koje obavljaju redovite mamografske preglede lakše dijagnosticira rak dojke, ali da ta pretraga ni na koji način ne smanjuje njihov rizik za smrt od te bolesti. Treba naglasiti i da su autori studije izračunali da je čak 22 posto od svih tumora otkrivenih mamografijom bilo „predijagnosticirano“, što znači da je od svake 424 žene koje su obavile mamografiju, jedna primila nepotrebnu terapiju za rak.

Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr

Naravno, odmah su se javili i kritičari koji smatraju da takvi zaključci nisu dobri, da je studija nevaljala te da ne bi trebalo dovoditi u pitanje važnost redovitih mamogafija, no autori studije pozvali su sve kritičare da podastru podatke koji govore u prilog njihovoj tezi da mamografija smanjuje broj smrti od raka dojke. Još neka istraživanja idu u prilog tezi o precijenjenosti mamografije jer pokazuju da napreci koji su postignuti u metodama liječenja raka dojke umanjuju nekadašnju važnost ranog otkrivanja.

Naime, moderne terapije su toliko učinkovitije od nekadašnjih da vrijeme koje se dobiva obavljanjem mamografija ima mali utjecaj na tijek i ishod liječenja. Da ulogu i važnost mamografije treba preispitati, smatra i prof. Gilbert Welch, epidemiolog s Dartmouth College's Geisel School of Medicine i autor knjige „ Overdiagnosed: Making people sick in the pursuit of health“.

– Mislim da se sve više stručnjaka slaže s tim da nije baš sve tako idealno s mamografijom. Stručnjaci koji se bave rakom, kao i kirurzi onkolozi svjesni su problema predijagnosticiranja. Svjesni su toga da je mamografija precijenjena, da se pretjeralo s pričama o njezinim pozitivnim učincima i da se zanemarila šteta koju nanosi nepotrebnim terapijama – smatra prof. Gilbert.