KLJUČ MRŠAVLJENJA LEŽI U OVIM NAMIRNICAMA Jedite ih što češće i preuzmite kontrolu nad svojom kilažom bez pretjeranog odricanja od omiljene hrane

Znanstvenici Sveučilišta u Warwicku tvrde da postoje namirnice od kojih ćemo brže biti siti i izloženi rjeđim napadima gladi. Ključne su u tome moždane stanice nazvane taniciti, koje, pokazalo se, kontroliraju apetit. Naime, aminokiseline iz nekih namirnica mogu ih aktivirati brže, odnosno brže se osjeća sitost.

Arginin i lizin

Visoka razina tih stimulirajućih aminokiselina nalazi se, primjerice, u piletini, puretini, junećim odrescima... Ta vrsta hrane, kažu znanstvenici, najbrže šalje signal mozgu da smo dovoljno jeli. I ne samo meso nego i riba poput skuše, tune ili slanih srdela ima isti učinak kao i voće poput šljive, marelice ili smokve. Pokazalo se da je riječ o aminokiselinama argininu i lizinu, koji mogu aktivirati te novootkrivene moždane stanice koje zapravo kontroliraju apetit.

- Razina aminokiselina u krvi i mozgu nakon obroka vrlo je važna za signaliziranje osjećaja sitosti. Pronalazak tanicita, smještenih u središnjem dijelu mozga, koji kontroliraju tjelesnu težinu djelovanjem aminokiselina vjerojatno će imati vrlo važan utjecaj na pronalaženje novih načina da pomognemo onima koji teško kontroliraju tjelesnu težinu kako bi ostali u zdravim granicama - rekao je Nicholas Dale, profesor neuroznanosti na Sveučilištu u Warwicku.

Naime, zna se da su aminokiseline u životinjskoj hrani bogatoj proteinima te voću, povrću ili orašastim plodovima najbolji hranjivi sastojci koji smanjuju glad te stvaraju dulji osjećaj sitosti. Razlog je što se proteini razgrađuju sporije te ne uzrokuju porast šećera u krvi, što nas, pak, inače tjera da žudimo za hranom vrlo brzo nakon obroka. No, sve je jasnije da mozak ima vrlo važnu ulogu u prehrani. Djelovanjem aminokiselina na mozak očito bi se mogao zaustaviti osjećaj gladi i bez utjecaja na pobavni sustav.

Kemijski signali

Tijekom ovog istraživanja uz pomoć fluorescentnog kontrasta dokazan je učinak arginina i lizina na moždane stanice koje su reagirale za samo 30 sekundi. Te su tvari slale kemijske signale do dijela mozga koji kontrolira apetit i tjelesnu težinu.

Znanstvenici kažu kako je to mogući put prema novim lijekovima za mršavljenje koji bi mogli suzbiti glad i pomoći ljudima da gube kilograme. Očito je da je mozak ključni igrač energetske homeostaze, a aminokiseline u tome mogu imati dodatni zaštitni učinak.