HEALTHCOMM FORUM

Hrvati su sve stariji i imaju kraći životni vijek u odnosu na EU. Kako to promijeniti?

Nina Išek Međugorac, direktorica HealthComm Foruma i izvršna direktorica komunikacijske agencije Val grupa

 Val Grupa/
U eri smo sve naprednijih znanstvenih i tehnoloških postignuća koji su primjenjivi i u zdravstvu, pa trebamo to znati iskoristiti

Hrvatskih je građana sve manje, sve smo stariji i imamo kratak životni vijek u usporedbi s ostalim EU zemljama. Istovremeno, pred nama su nikad veće prilike za život zbog sve naprednijih tehnoloških i znanstvenih dostignuća.

Pravi je trenutak za nužne strukturne promjene u hrvatskom zdravstvenom sustavu zbog čega će se 6. i 7. lipnja u Paviljonu 13 na Zagrebačkom Velesajmu okupiti najrelevantniji svjetski i hrvatski akteri i to u sklopu drugog izdanja jedinstvene regionalne konferencije na temu zdravstva – HealthComm Forum 2024. Konferenciju će inače otvoriti veleposlanik Kraljevine Danske Nj.E. Ole Henrik Frijs-Madse, koja je ujedno i ovogodišnja zemlja-partner konferencije, kao i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.

Ovogodišnja tema Foruma je Projekt zdravlje: Kako do novog društvenog ugovora u zdravstvu?, a cilj okupljanja je postići konsenzus sudionika oko navedenog društvenog ugovora te otvoriti raspravu o potrebnim koracima za redefiniranje zdravstvenog sustava te vraćanje povjerenja građana u njega.

Posebno je to važno u eri sve naprednijih znanstvenih i tehnoloških postignuća koji su primjenjivi i u zdravstvu, ali i uslijed demografskih izazova s kojima se suočavamo.

Ljudski resursi u zdravstvu

U Hrvatskoj se u posljednjih 30 godina broj stanovnika smanjio za gotovo 900 tisuća, a broj starijih od 65 godina se udvostručio pa ih je danas gotovo milijun. U tom, sve starijem i sve malobrojnijem hrvatskom društvu, tek trećina zaposlenih financira čak 76 posto troškova zdravstvenog sustava kojim pritom nismo zadovoljni. Potvrđuje to ocjena od 2,7 koju su građani dali našem zdravstvu ističući predugačke liste čekanja i nedovoljno brzu prilagodbu u korištenju tehnoloških postignuća i prikupljenih podataka. Stoga njih čak 88 posto poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi smatra najvažnijim političkim pitanjem.

A za poboljšanja u zdravstvenom sektoru će, osim odgovora na demografske i tehnološke promjene, biti važan i fokus na ljudske resurse u zdravstvu te značajno ulaganje u njih. Potvrđuju to i brojne analize vezane uz poslove budućnosti u kojima se, uz IT područje, najveći porast zaposlenosti očekuje upravo u sektoru zdravstva i socijalne pomoći. Taj je porast, doduše, manje potaknut tehnološkim promjenama, a više onim demografskim, ponajviše zbog starenja stanovništva, a samim time i povećanja broja bolesti koje su kod starijih skupina najprisutnije.

Tehnologija kao ključan saveznik u promjenama

- Ključno je da osvijestimo kako su ulaganja u zdravstvo nisu trošak, već zapravo investicija u budućnost nas i naše djece, ali i ekonomski održivog društva. U tom kontekstu je važan i dobro educiran i raspoređen kadar koji će na najbolji način znati primjenjivati i najnovija tehnološka i znanstvena dostignuća u radu s pacijentima - ističe Nina Išek Međugorac, direktorica HealthComm Foruma i izvršna direktorica komunikacijske agencije Val grupa dodavši kako je pravo na zdrave godine života osnovno ljudsko pravo, a država ga kroz zdravstveni sustav mora i osigurati. I zato je cilj ovogodišnjeg HealthComm Foruma postići konsenzus oko krajnjih ishoda koje želimo imati u našem zdravstvu, a koji se ne vežu samo uz jedan mandat bilo koje vlade, već moraju biti dio šireg društvenog ugovora. Upravu tu ideju podržavaju i najvažnije hrvatske zdravstvene ustanove, udruge i institucije koje će sve redom sudjelovati na Forumu.

- Postizanjem ovako važnog konsenzusa dajemo i potreban vjetar u leđa donositeljima odluka koji će imati podršku svih ključnih dionika za pokretanje cjelovite transformacije zdravstvenog sustava - otkriva Nina Išek Međugorac te dodaje kako će se svi sudionici Foruma upoznati s manifestom koji će sadržavati ključne ishode koji se žele postići u redizajniranom zdravstvenom sustavu.

image

Ksenija Purković, regionalna cluster direktorica AstraZeneca.

Ranko Suvar/Cropix

Uvod u dvodnevne konstruktivne rasprave, na kojima će uz javni sektor, sudjelovati i predstavnici sveučilišne zajednice i privatnog sektora, bit će panel rasprava "Put pred nama: Kako će društvene promjene utjecati na potrebe zdravstva u 2030.?" koja će na najbolji način objasniti potrebu za novim društvenim ugovorom u zdravstvu i to kroz trenutačnu dijagnozu našeg zdravstvenog sustava. S obzirom na to da je dizajniran u vremenu koje je daleko iza nas i za društvo koje više ne postoji, naš zdravstveni sustav mora redefinirati svoje temelje, što je i navedeno u reformi aktualne zdravstvene administracije. Time na najbolji način može odgovoriti na izazove vezane uz održivo financiranje i demografiju, ali i što prije usvajati dostignuća u znanosti i tehnologiji.

Genetička testiranja

- Napredna tehnološka i znanstvena rješenja mogu značajno povećati učinkovitost zdravstvenog sustava, ali i poboljšati iskustvo pacijenata te ishode njihovog liječenja. A ključni korak na tom putu su međusobna suradnja, znanje i edukacija kadra unutar zdravstvenog sustava. Uzmimo za primjer genetička testiranja na nasljedni rak dojke ili jajnika. Kod nas postoji nova tehnologija za tu pretragu, no podjednako je važno preraspodijeliti i educirati dio bolničkog kadra koji sudjeluje u procesu te pretrage. Takve promjene ne zahtijevaju velike napore ni troškove, a usmjerene su na konkretno poboljšanje koraka u spašavanju života - ističe Ksenija Purković, regionalna cluster direktorica u AstraZeneci.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 11:49