HORMON STRESA ODREĐUJE HOĆEMO LI GLASATI? Tko zapravo ide na izbore

Prošla istraživanja su povezala visoke razine kortizola, poznatog kao hormon stresa, s povećanim rizikom za srčani udar ili gubitak pamćenja, no novo istraživanje je otkrilo iznenađujuću vezu tog hormona s našim sudjelovanjem ili nesudjelovanjem u glasanju na izborima.

Istraživanje objavljeno u posljednjem broju stručne publikacije Psychology & Behavior pokazalo je da postoji sve veći broj dokaza da biološke predispozicije mogu utjecati na to hoće li netko izaći na izbore ili ne. 2012. je bila objavljena studija prema kojoj su glasači bili skloniji birati političke kandidate s dubljim glasovima,no ovo novo istraživanje otkrilo je da razina koritzola u tijelu utječe na to hoće li osoba uopće izaći na lokalne ili državne izbore ili neće.

Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr

Kortizol je hormon koji luče adrenalne žlijezde kao reakciju na stres. – Odavno je poznato da je razina kortizola povezana s našom spremnošću na socijalne interakcije, no dosad se nije analizirao njezin utjecaj na ponašanje glasača.

Za potrebe ovog istraživanja znanstvenici su prikupili uzorke sline 105 ispitanika koji su sebe opisali kao nezainteresirane za politiku, izrazito konzervativne ili izrazito liberalne. Uzorci sline su bili prikupljeni prije i za vrijeme poslijepodnevnih aktivnosti koje povećavaju ili smanjuju stres.

Zatim su znnastvenici izmjerili razinu kortizola u u uzorcima, a tek potom su analizirali podatke o njihovom ponašanju na idućih šest nacionalnih izbora. Znanstvenici su otkrili da su ispitanici koji su imali nisku razinu kortizola poslijepodne bili skloniji izlasku na glasanje, dok su oni s visokom razinom kortizola u poslijepodnevnim satima bili manje skloni izlaziti na glasanje.

- Politika i sudjelovanje u politici su vrlo stresne aktivnosti pa logično proizlazi da će osobe s nižim pragom za razvoj stresa biti sklone izbjegavati takve aktivnosti, a naše istraživanje potvrđuje takvu tezu – rekao je voditelj studije Jeff French te dodao da su takvi rezultati u skladu s prijašnjim otkrićima prema kojima je visoka razina kortizola u poslijepodnevnim satima povezana s povlačenjem iz društvenih aktivnosti, depresivnim poremećajima i tjeskobom.

Jutarnji.hr ima rubriku Jutarnji doktor kojoj možete pristupiti na adresi doktor.jutarnji.hr

Znanstvenici su već desetljećima pokušavali predvidjeti ponašanje glasača na temelju demografskih podataka, ali ovi rezultati pokazuju da puno toga ovisi i o biološkim razlikama. Jedan od važnih bioloških faktora u odluci o izlasku na izbore je psihologija stresa i time se može bolje objasniti zašto neki ljudi uvijek izlaze na izbore, a drugi gotovo nikada, smatraju autori ovog istraživanja.