Koliko kave je dobro za zdravlje?

Kava i njezino djelovanje znanstveno se istražuju već više od 150 godina. Mišljenja o tom omiljenom napitku pritom su se više puta mijenjala: jednom se kava smatrala nezdravim porokom, drugi put dobrom za zdravlje. Sada je Američko udruženje za srce (AHA) ponovno procijenilo stanje – osobito kada je riječ o zdravlju srca, piše Deutsche Welle.

Kava i rizik za srce i krvne žile

Prema analizi tog udruženja, za većinu zdravih odraslih osoba umjerena konzumacija kave do 400 miligrama kofeina ne samo da je bezopasna nego je čak povezana sa smanjenjem rizika od obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila.

Prema izračunu AHA-a, to odgovara trima do pet šalica crne filter-kave od približno 240 mililitara. No broj šalica samo je okvirna vrijednost: Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) računa s približno 90 miligrama kofeina na 200 mililitara filter-kave i približno 80 miligrama na 60 mililitara espressa.

I analiza jedne zdravstvene baze podataka iz 2023. godine iz Velike Britanije sa skoro 450.000 ljudi došla je do sličnih rezultata, a i EFSA do 400 miligrama kofeina dnevno smatra sigurnom količinom za zdrave odrasle osobe.

Konzumacija kave kod trudnica

Za trudnice EFSA savjetuje nižu granicu od 200 miligrama dnevno. A za osobe s prethodnim bolestima vrijedi sljedeće: bolesti, lijekovi i individualna reakcija na kofein mogu zahtijevati liječničku procjenu.

Tijelo se može prilagoditi konzumaciji kave

Kofein kratkoročno može povećati puls i krvni tlak te kod ljudi koji su tome skloni izazvati lupanje srca ili nemir. No dugoročna istraživanja pokazuju drukčiju sliku, kaže Omar Hahad iz Centra za kardiologiju Sveučilišne medicine u Mainzu u Njemačkoj. I objašnjava da se tijelo može prilagoditi redovitoj konzumaciji, pa i ti kratkotrajni učinci postaju blaži. U prosjeku kava vjerojatno čak ima prednosti za srce i krvne žile, sažima on.

Pritom je važno: mnogi dugoročni podaci potječu iz opservacijskih studija. One uvijek mogu pokazati samo povezanosti, ali nikada odnos uzroka i posljedice.

Gregory Marcus, voditelj skupine autora AHA-ova izvješća, zato upozorava da kavu ne treba shvaćati kao recept za dug i zdrav život srca: ne postoji preporuka koja odgovara baš svima, objašnjava on. „Način na koji se kava metabolizira vrlo je različit od osobe do osobe. Zato treba slušati svoje tijelo: ako dobro podnosite jednu šalicu, ne biste se trebali prisiljavati da popijete tri.“

Prema aktualnim američkim smjernicama, fibrilacija atrija nije razlog da se kava općenito izbjegava jer uobičajene količine kofeina u prosjeku ne povećavaju rizik. No postoje podaci prema kojima kava može pojačati preskakanje srca koje potječe iz srčanih klijetki. Zato vrijedi savjet: tko kod sebe primijeti lupanje srca ili poremećaje srčanog ritma nakon kave, trebao bi smanjiti njezinu konzumaciju i o tome razgovarati s liječnikom.

Šalica kave ujutro

I vrijeme konzumacije moglo bi imati ulogu kod zdrave šalice kave: studija objavljena 2025. godine, u kojoj je sudjelovalo više od 40.000 odraslih osoba iz SAD-a, utvrdila je povezanost s nižom ukupnom smrtnošću i smrtnošću od bolesti srca i krvnih žila, osobito kod ljudi koji su svoju kavu pili ujutro.

No nije samo kofein u kavi ono što jutarnji napitak za razbuđivanje čini toliko zanimljivim za istraživanja: „Kava je zapravo vrlo složen napitak“, kaže Hahad. Kava sadrži stotine tvari, među njima sekundarne biljne tvari, arome, tvari nastale prženjem i ulja kave. Kofein vjerojatno nije jedini odgovoran za uočene zdravstvene prednosti, smatra Hahad.

Manji rizik od dijabetesa

„U vrlo mnogo studija uočeno je da osobe koje redovito piju kavu imaju smanjen rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 – u usporedbi s osobama koje kavu piju vrlo rijetko ili je uopće ne piju“, kaže Matthias Schulze iz Njemačkog instituta za istraživanje prehrane Potsdam-Rehbrücke.

Ta je povezanost uočena i kod kave bez kofeina: u usporedbi s osobama koje nisu pile kavu, rizik od dijabetesa pri šest šalica dnevno statistički je bio oko 33 posto manji.

„To znači da vjerojatno nije kofein ono što ovdje djeluje“, kaže Schulze, nego „druge komponente koje su barem jednako toliko važne“. Klorogenske kiseline i druge biljne tvari istražuju se kao moguće objašnjenje tog učinka.

Ostaci pesticida u kavi

Nedavno su nesigurnost izazvala izvješća o pesticidima u kavi. Jens Schubert iz Njemačkog saveznog instituta za procjenu rizika (BfR) objašnjava: „Samo otkrivanje određenih sredstava za zaštitu bilja u zrnu kave nije isto što i ‘to je opasnost’ ili ‘to je otrovno za potrošača’. Pri procjeni rizika promatra se opasnost koju neka tvar može predstavljati, ovisno o količini koju potrošač unese.“

S obzirom na dostupne podatke, za kavu nije poznat nikakav rizik za potrošače, kaže Schubert.

Kod oko dva do tri posto ispitanih uzoraka sirove kave odgovarajuće su granične vrijednosti bile prekoračene, izvijestio je Schubert. Ali ni to automatski ne znači da su proizvodi štetni za zdravlje. Unatoč tome, ta se roba u pravilu povlači iz prometa.

Kava je užitak, a ne lijek

Prema aktualnim istraživanjima, za većinu zdravih odraslih osoba ništa ne govori protiv umjerene konzumacije kave s do 400 miligrama kofeina dnevno.

No iz toga se ne može zaključiti da bi trebalo „preventivno“ početi piti kavu kako bi se dulje ostalo zdravo. Hahad to formulira ovako: „Kava je za većinu ljudi vjerojatno prije svega sredstvo uživanja, a ne lijek ili dodatak prehrani.“

Kava se, dakle, može dobro uklopiti u zdrav način života, ali ona ne zamjenjuje san, uravnoteženu prehranu i tjelesnu aktivnost.