SARS-CoV-2

Znanstvenici otkrili novu mutaciju koronavirusa, ‘G‘ varijanta nije smrtonosnija ali se brže širi

Ilustracija
 Douglas Magno/AFP
Provode se studije koje bi trebale dokazati da se jedna aminokiselina u proteinskim vršcima virusa pretvorila u glicin

Kada se prvi slučaj zaraze novim koronavirusom pojavio u američkom Chicagu, u siječnju ove godine, nosio je isti "genetski potpis" kao i onaj koji se tjednima prije toga pojavio u Kini.

No, epidemiolog Egon Ozer s Northwestern University Feinberg School of Medicine promatrao je virus i uočio razlike. Štoviše, uočio je da se mutacije virusa konstantno pojavljuju. Ustanovio je kako su mutacije povezane s epidemijom u Europi, ali i New Yorku, te da se mutacije koje je otkrio pojavljuju u 95 posto genoma koje je sekvencirao.

Mutacija se na prvi pogled činila beznačajnom. Oko 1300 je aminokiselina koje čine površinu virusa i sudjeluju u izgradnji njegove proteinske osnove. No, jedna aminokiselina, označena brojem 614, umjesto asparaginske kiseline postala je glicin. Pritom je najvažnije "gdje" se to dogodilo - na vršcima virusa koji su među najodgovornijima za proboj virusa u ljudski organizam.

Zarazniji za okolinu

Sveprisutnost ove mutacije nesporna je - kako piše Washington Post. Od oko pedeset tisuća genoma koje su znanstvenici dosad analizirali i "ubacili" u međunarodne znanstvene baze podataka, njih čak 70 posto nosi ovu mutaciju koju su prozvali D614G. Skraćeno - G, zbog transformacije asparaginske kiseline u glicin.

G nije dominirao samo u Chicagu, već je preuzeo čitav svijet. Znanstvenici sada pokušavaju dokučiti što to zapravo znači.

U najmanje četiri laboratorijska istraživanja dosad je dokazano kako "G" virus čini više zaraznim, ali rezultati tih istraživanja još nisu potvrđeni. Još neobjavljena studija znanstvenika iz Nacionalnog laboratorija u Los Alamosu tvrdi kako su pacijenti sa "G" varijantom imali značajno veću koncentraciju virusa u svom organizmu, što ih je činilo zaraznijima za okolinu. Drugim riječima, spomenuta mutacija virus ne čini ubojitijim, ali mu značajno olakšava širenje.

- Epidemiološka studija u usporedbi s našim podacima pokazuje kako se G varijanta virusa proširila u Europi i SAD-u izuzetno brzo. To nije slučajnost - kaže virologinja iz organizacije Scripps Research, dr. Hyeryun Choe.

Drugi znanstvenici, poput Jeremyja Lubana, virologa s Medicinskog fakulteta Sveučulišta u Massachusettsu, tvrde kako još ništa nije sa sigurnošću dokazano te da se postojanje G varijante može teško dokazati s obzirom na genetske podatke koji su prikupljani ili vrijeme potrebno za mutaciju.

- Ukratko, mislim da još nismo doznali dovoljno - rekao je on.

Novi koronavirus SARS-CoV-2, piše Washington Post, može se smatrati izuzetno učinkovitim i ubojitim "uljezom". S obzirom da ne može živjeti ili razmnožavati se bez domaćina, ulazi u ljudske stanice gdje se reproducira u tisućama jedinki. To ostavlja štetu na tkivu domaćina te uzrokuje autoimunu reakciju koja za neke može biti katastrofalna. Tijekom tog, smrtonosnog postupka reprodukcije, virus pokušava činiti što manje štete, kako bi što dulje ostao u (živom) domaćinu, no pritom radi velike pogreške mutirajući.

Dr. Choe, koja proteinske vrške virusa proučava od samog početka, kaže kako je virus isprva imao problem ulaska u ljudski organizam koji je "riješio" mutacijom u G varijantu, što mu je omogućilo bolji pristup ljudima. Proučavajući novi koronavirus u Petrijevim zdjelicama, ustanovili su da je G varijanta razvila više vršaka, što joj je omogućilo lakšu penetraciju u stanice ljudskog tijela.

Znanstvenici diljem svijeta sada pokušavaju dokazati njezinu teoriju, a što se više njome bave, sve je izglednija.

- Bili smo šokirani. Voila! Uočili smo, istražujući G varijantu, da dovodi do ogromnog povećanja zaraze. Ponavljali smo eksperiment na različitim tipovima stanica i svaki puta virus je bio sve zarazniji - kaže Neville Sanjana, genetičar sa Sveučilišta u New Yorku.

- Stanični eksperimenti koji su ranije provođeni bili su pogrešni, smatra, pak, biolog Anderson Brito s Yalea. Rani eksperimenti koji su pokazali hidroksiklorokin (omiljeni lijek za koronavirus američkog predsjednika Donalda Trumpa) samo su naznačili mogućnost da bi se on mogao koristiti, a FDA ih je dozvolila kao nužnost kod hospitaliziranih pacijenata. No, ta je odluka povučena nakon što se doznalo kako nema valjanih dokaza da je lijek učinkovit, ali i da bi za neke skupne oboljelih mogao biti rizičan.

Dosad najveću bazu podataka o transmisiji novog koronavirusa napravila je Bette Korber, biloginja iz Nacionalnog laboratorija u Los Alamosu. Njezino istraživanje također je pokazalo "G" varijantu u 70 posto slučajeva, a povećanu zaraznost te mutacije zabilježili su i britanski znanstvenici.

Zanimljivo je da su sve dosadašnje studije novu mutaciju uočili samo kod oboljelih u Europi i SAD-u.

Zaključno, znanstvenici su zabrinuti jer kažu kako se ni sa D varijantom nismo dobro izborili, a što će biti s G mutacijom tek treba vidjeti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. rujan 2024 09:17