SNAGA ILI PRENOSIVOST?

VIDEO Kupujete novi prijenosnik? OVDJE pročitajte sve što morate znati prije ulaska u trgovinu!

 YouTube
Prijenosni PC postala je sveprisutna stvarčica koja u današnje doba treba praktički svakome. Štedi vam vrijeme, preko njega bankarite, kupujete i informirate se

Prijenosni PC postala je sveprisutna stvarčica koja u današnje doba treba praktički svakome. Štedi vam vrijeme, preko njega bankarite, kupujete i informirate se.

A tu je i kada vas treba zabaviti.

No, kako odabrati onaj pravi; bez nepotrebnog rasipanja novca?

S obzirom na brzinu mjene tehnologije i modela u PC svijetu ovo je prilično teško pitanje.

Za što vam računalo zapravo treba?

Cijena prijenosnih računala na tržištu kreće se otprilike između dvije i dvadeset tisuća kuna, a neupućenom kupcu je teško razaznati zašto je jedan PC toliko puno skuplji od drugog.

Upravo stoga preporučamo vam da prije kupnje računala definirate za što ga točno želite koristiti.

Primjerice, zašto uložiti puno novca u skupu procesorsku snagu ako ćete na računalu samo čitati novine, bankariti, kupovati i surfati.

Radije razliku u novcu uložite u funkcionalne dodatke poput miša, dodatne tipkovnice, torbe pa čak i dodatnog monitora i pisača.

Tip računala

Zavisno od namjene računala postoji nekoliko formata koje se može razaznati .

Tipičan najrašireniji prijenosnik kakav možete kupiti je dijagonale ekrana 15,6“ što je četrdesetak centimetara. Debel je 2-3 centimetra, a težak 2-3 kg.

Slijede multimedijski modeli koji žrtvuju mobilnost (tj. teži su i ugrađena baterija im kraće traje) za bolje multimedijske performanse – tipično 17“ ili 18,4“ ekran više razlučivosti, veće zvučnike itd. Nerijetko su debeli preko 3 centimetra i teže 3-5 kg, a ponekad i više.

Ovakvi modeli često imaju solidne zasebne grafičke podsustave i općenito sve komponente minimalno srednje klase.

Kod poslovnih modela naglasak je često na prenosivosti te su zato manje dijagonale ekrana – 13,3“ i 14“, te su nerijetko izrađeni od kvalitetnijih materijala npr. aluminija ili titana.

Tipično imaju i dugotrajniju bateriju te izuzetno snažne a istovremeno energetski efikasne procesore.

Tipično su manjih dimenzija ; debeli oko 2-2,5 cm i teže 1,5-2,5 kg.

Trenutačni hit je ekstremna varijanta ovih poslovnih računala – tzv. Ultraprijenosnici. Njih karakterizira težina ispod 1,4 kg, dugotrajna baterija (preko 5 sati), brza aktivacija, debljina ispod 2 cm te korištenje SSD diskova (tj. bez pokretnih dijelova).

Ekstrem što se performansi, izgleda ali i cijene tiče su posljednja kategorija, tj. radne i igrače stanice.

U njih je redovito nagurano sve najjače od dostupnih komponenti i žrtvuju se dimenzije te autonomija baterije kako bi se dobilo što veće sirove performanse.

Vlasnici ovakih modela su tipično profesionalci bez zasebnog stolnog računala ili entuzijasti igrači kojima je također prijenosnik glavna igrača stanica – što je unazad godinu dvije bilo nezamislivo...

Operativni sustav

Operativni sustav je glavni „program“ vašeg računala koji vam omogućava da iz njega pokrećete druge programe – na većini računala to su najpopularniji Microsoft Windowsi, a trenutačno je aktualna sedma inačica.

Ako vam je računalo potrebno radi programa koji rade isključivo pod Windowsima – npr. Microsoft Office – Word, Excel, Powerpoint te praktički sve visokobudžetne igre; tada svakako kupite notebook s predinstaliranim Windowsima.

Proći ćete minimalno petstotinjak kuna jeftinije nego da Windowse naknadno kupujete u dućanu.

Ako računalo planirate koristiti za društvene mreže, vijesti, komunikaciju i jednostavno uređivanje dokumenata biti će vam sasvim dostatan besplatno dostupan operativni sustav (npr. Ubuntu Linux) te iste takve besplatne aplikacije.

Procesor i grafički podsustav

Brojne cjenovne i kategorije snage za grafički i centralni procesor uzrokuju velike razlike u cijenama naizgled identičnih prijenosnika.

Centralni procesor srce je računala i svako dodatno ulaganje uzrokovati će opipljivo brži rad.

Ipak, imajte na umu da uz linearan rast cijena performanse rastu logaritamski.

Drugim riječima, ako kupite procesor srednje klase (npr. Intel i3 naspram AMD E300) PC će vam raditi opipljivo višestruko brže, no ako umjesto procesora visoke klase (Intel Core i5) kupite super-visoku (Intel Core i7) jedinu razliku koju ćete osjetiti u velikoj većini aplikacija biti će dodatna praznina u novčaniku.

Svaki notebook ima grafički podsustav čije srce je grafički procesor. On je kod nekih čipova integriran u centralni procesor, no za specijalne namjene (prvenstveno 3D igre, ali i profesionalna primjena u industrijskom dizajnu kod 3D vizualizacije) – koristi se zasebni grafički čipovi koji su nerijetko znatno kompleksniji (i skuplji) od centralnog procesora.

Što se zasebnog grafičkog procesora tiče (često kolokvijalno zvanog grafičkom karticom), stvar je vrlo jednostavna – ako se ne igrate visokobudžetne 3D igre; on vam ne treba.

Bez brige, sve jednostavnije i Internet igre (koje igrate na web stranicama kroz Internet preglednik) će raditi savršeno dobro i bez skupog dediciranog grafičkog procesora.

Memorija

Memorija u računalu se dijeli na radnu i video memoriju (ova druga postoji samo ako prijenosnik ima zasebni grafički procesor).

Radna memorija izuzetno je bitna za adekvatan rad računala bez usporavanja.

Za tipične kućne korisnike već i 2 GB memorije je sasvim dovoljno, dok 90% korisnika neće vidjeti apsolutno nikakvo poboljšanje ako im računalo ima više od 4GB radne memorije – što je trenutačno standardna količina.

Video memorija za grafički podsustav tipično je brža od radne memorije i najčešće je ima 1-2 GB u računalu.

Generalno više memorije grafičkom podsustavu ne donosi veću brzinu, ali mu omogućava kvalitetniji 3D prikaz s više detalja.

Skladištenje podataka

Čvrsti disk vaše je skladištepodataka i njegova veličina određuje koliko ćete podataka moći pohraniti na računalu. Generalno, što više GB, to bolje.

500 GB je praktički standard.

Na 500 GB stane, 100 DVD- filmova, 1000 muzičkih CD-a, 10,000 MP3 albuma, 200,000 fotografija te praktički beskonačno manjih dokumenata (tekst, word, excel...).

Ako želite što je brže moguće računalo, a dovoljno vam je primjerice 128 GB skladišnog prostora, uz razumnu nadoplatu možete kupiti čvrsti „disk“ bez pokretnih dijelova, tj. skladišnu memoriju izrađenu u sličnoj tehnologiji poput malog USB memorijskog štapića, samo puno većoj i bržoj.

Još uvijek većina računala posjeduje i optički čitač i pisač za CD, DVD-e i kod najjačih modela čitač i pisač za Blu-Ray diskove.

Kamera

Većina prijenosnika ima u vrh ekrana ugrađenu video kameru i mikrofon.

Ova karakteristika omogućava vam jednostavno video-telefoniranje ili obično telefoniranje putem Interneta.

Ulazi/izlazi

Razlika između notebooka je i u količini i tipu priključaka koji su u njih ugrađeni.

Tipičnom korisniku će najbitniji biti broj USB portova, vlasnicima digitalnih fotoaparata utor za memorijsku karticu, te HDMI i/ili VGA izlazi kojima se notebook može spojiti na eksterne monitore ili televizore.

Dodatna oprema

Pri kupovini notebooka nemojte zaboraviti i dodatnu opremu.

Ona će vam olakšati korištenje prijenosnika i proširiti njegovu funkcionalnost.

Najčešće kupovani dodaci za prijenosnik su torba (dostupne su različite torbe zavisno od dimenzija ekrana vašeg prijenosnika) i miš.

Za glavno mjesto korištenja, primjerice ured – često se kupuju i dodatna tipkovnica i monitor te dodatni strujni adapter.

Idealni dodatak za sve koji često relociraju računalo je „docking bay“ tj kolijevka u koju se računalo sprema, a na koju su konstantno spojeni svi ostali dodaci (električni priključak, monitor, mreža, vanjska tipkovnica i miš).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 07:34