Tehnologije koje će nam promijeniti život

Svake godine najstariji svjetski tehnološki časopis Technology Review objavljuje listu deset novih tehnologija koje mnogo obećavaju. Riječ je o tehnologijama za koje uredništvo tog časopisa, utemeljenog 1899. godine pod pokroviteljstvom Massachusetts Institute of Technology (MIT) iz Bostona, smatra da će najvjerojatnije promijeniti način na koji živimo. Donosimo popis svih 10 ovogodišnjih top-tehnologija te opširniji prikaz tri od njih uz napomenu da za neke još nema odgovarajućih hrvatskih naziva.

Novo oružje protiv raka

Američka kompanija Genentech poznata je po Herceptinu i Avastinu, dva izvanredna lijeka protiv raka dojke. Herceptin je antitijelo koje cilja na HER2, protein povezan sa 20 posto tumora dojke. Avastin je antitijelo koje blokira protein VEGF, koji stimulira stvaranje krvnih žila koje hrane tumore. Samo u prošloj godini ta dva lijeka donijela su kompaniji prihod od 11 milijardi dolara.

Genentechova znanstvenica Germaine Fuh kombinirala je aktivnost oba anititijela kako bi dobila jedan lijek, protutijelo s dvostrukim mehanizmom djelovanja. Prošle godine Fuh je na miševima pokazala kako modificirana verzija Herceptina ne samo da uspješno blokira protein HER2 nego i protein VEGF. Sada je u tijeku klinički pokus na pacijenticama oboljelim od raka dojke. Znanstvenici se nadaju da će tretman protutijelima s dvostrukim mehanizmom djelovanja pomoći u rješavanju glavnog problema kemoterapije, tj. da tumorske stanice postanu otporne na lijekove. Tretman pomoću jednog lijeka koji ubija tumorske stanice na više načina mogao bi pojednostavniti liječenje.

Društveni TV

Dugo je primjetan trend smanjivanja gledatelja TV prijenosa uživo. No, posljednjih godina neki događaji koji su se prenosili uživo, poput zimskih Olimpijskih igara, dodjele Grammyja i Oscara, privukli su veći broj gledatelja nego što se očekivalo. Analitičari tvrde da je razlog djelomično u novim gledateljskim navikama. Naime, dok gledaju prijenose uživo, ljudi šalju SMS-ove, telefoniraju, tvitaju, razmjenjuju mailove ili na Facebooku obnavljaju svoje statuse.

Potaknuta tim novim gledateljskim navikama, Marie-Josč Montpetit, gostujuća znanstvenica na MIT-u, već nekoliko godina radi na razvoju društvene televizije koja bi trebala sjediniti društvene mreže s iskustvima pasivnog, tradicionalnog gledanja TV-a. Prošle godine Montpetit i njezini studenti demonstrirali su prototip socijalne televizije. Središnja baza podataka skuplja videopriloge s online izvora poput YouTubea, dijeli specifične podatke s članovima društvenih mreža, isporučuje videopriloge, a zatim omogućava korisnicima i članovima njihovih mreža da šalju komentare i ocjene preko iPhonea. Tako se izbjegava korištenje TV ekrana za poruke. To bi moglo iritirati one gledatelje koji ne žele da im tekstovi pokrivaju slike na njihovu ekranu visoke rezolucije.

Istraživanja Marie Jose Montpetit privukla su kompaniju British Telecom koja već neko vrijeme radi na razvoju društvene televizije. Montpetit smatra da će sustav društvene televizije zaživjeti tijekom idućih nekoliko godina, a priznaje da je i osobno motivirana jer njezina kći, s kojom zajednički gleda neke TV emisije, na jesen odlazi od kuće na studij. - Društvena televizija pomaže da članovi obitelji i prijatelji ostanu povezani unatoč prostornoj udaljenosti - rekla je Montpetit.

Zeleni beton

Poznato je da je proizvodnja cementa velik izvor emisije ugljičnog dioksida. Primjerice, tijekom proizvodnje jedne tone portland cementa, čije je korištenje vrlo rašireno, oslobodi se između 650 i 920 kilograma tog ozloglašenog stakleničkog plina. Nadalje, cjelokupna svjetska proizvodnja cementa u 2009. godine činila je oko pet posto ukupne svjetske emisije ugljičnog dioksida u prošloj godini.

No, Nikolaos Vlasopoulos, znanstvenik iz upravo utemeljene tvrtke Novacem, došao je na zanimljivu ideju kako da se riješi problem te emisije. Vlasopoulos je, naime, još kao student na Imperial Collegeu u Londonu osmislio metodu stvaranja “zelenog cementa” koji apsorbira više ugljičnog dioksida nego što ga se oslobodi tijekom procesa proizvodnje.

- Istraživao sam svojstva cementa koji se dobiva miješanjem magnezijevih oksida s portland cementom - izjavio je Vlasopoulos koji je u međuvremenu usavršio svoj “recept” kako bi dobio ne samo ekološki prihvatljiv cement nego i potrebna mehanička svojstva. Zahvaljujući financijskoj injekciji od oko 1,5 milijuna dolara, koje je doniralo Kraljevsko društvo , tvrtka Novacem iduće će godine startati s pilot-projektom proizvodnje “zelenog cementa”.