Velike su se korporacije bacile u potragu za podzemnim bunkerima koji mogu izdržati nuklearnu eksploziju kako bi, u slučaju potrebe, zaštitile svoje podatkovne centre i viši menadžment.
Prvi naručitelji su kompanije koje se bave kriptovalutama, potvrdili su za Semafor iz tvrtki koje se bave izradom takvih objekata.
Larry Hall, vlasnik Survival Condoa iz Kansasa, rekao je da je nedavno jednoj kripto tvrtki ponudio podzemni podatkovni centar i apartman za zaposlenike po cijeni od 64 milijuna dolara. Survival Condo se natječe za kupnju postojećeg objekta od oko 14.000 kvadratnih metara u Kansasu koji služi upravo toj svrsi. Taj projekt je započeo veliki naftni milijarder koji je umro prije nego što je dovršen.
Razlog nabave takvih objekata je opasnost nuklearne apokalipse.
‘Nuklearna prijetnja je sve veća. Što je više članaka u medijima u kojima se naznačuje takva opasnost, to sve više ljudi traži neko rješenje‘, kazao je Hall razgovarajući telefonom iz 5000 kvadratnih metara velikog stambenog prostora u jednom takvom objektu u Kansasu, koji je ojačan kamenim zidom i opremljen hidroponskom farmom.
No osim sve veće opasnosti od nuklearnog rata, sve je veća i vrijednost podataka koje se njihovi vlasnici trude zaštititi.
Iron Mountain, tvrtka koja se sada bavi upravljanjem informacijama, još je u 1950-im godinama počela nuditi bankama sigurno skladištenje u nekadašnjem rudniku željezne rude usred tadašnje nuklearne krize.
Iron Mountain sada iznajmljuje 30.000 kvadrata podatkovnog centra u bivšem rudniku vapnenca u Pennsylvaniji, a koji bi mogao poslužiti sektoru financija, vladi i zdravstvenoj industriji. Također pohranjuje dokumente o mirovini državnih službenika - praksu koju je DOGE Elona Muska nedavno nazvao zastarjelom.
Zaštita fizičkih aspekata podataka - police za servere, sustavi napajanja, oprema za hlađenje - može pomoći u sprječavanju ekonomskih poremećaja. Tržište je osjetilo kako izgleda veliki kripto slom kada je bankrotirao FTX, a njegovi su šefovi bili optuženi za prijevaru 2022. Financijske gubitke osjetile su i banke, fondovi rizičnog kapitala i tvrtke koje se bave financijskom tehnologijom.
Ponovno probuđen interes za bunkerima
Iako nuklearne prijetnje nisu neka novost, sve lošiji odnosi između zapadnih zemalja i njihovih protivnika poput Rusije i Sjeverne Koreje obnovili su interes za bunkerima. Europski kupci strahuju da bi im se sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku mogli približiti, a opasnost predstavljaju i prirodne katastrofe pogoršane klimatskim promjenama.
Tvrtka Survival Condo gradi bunkere od 18 kvadrata s oko jedan metar debelim betonskim zidovima, a modelira ih prema raketnim silosima Atlas-F koji su konstruirani tijekom Hladnog rata i dizajnirani tako da izdrže eventualni sovjetski napad.
Iako bi direktni udar granate bunkeru prouzročio određeno oštećenje, eksplozije koje bi se dogodile u okolici ne bi imale neki veći učinak, kaže Jonas Mureika, profesor fizike na Sveučilištu Loyola Marymount.
Neke podatkovne centre, koji se prostiru na stotinu tisuća kvadratnih metara, bilo bi teško smjestiti pod zemlju, ali tvrtke još uvijek mogu pohraniti značajnu količinu podataka u podzemne komplekse na više katova.
Čitavo čvorište uobičajenog poslovnog servera, veličine dvije kutije za pizzu, može pohraniti desetke terabajta podataka, a u jedan terabajt može stati u cijeli Bitcoin blockchain i još može ostati mjesta za pohranu fotografija.
Takvu su bunkeri zamišljeni da budu potpuno neovisni - proizvode vlastitu energiju, filtriraju vlastiti zrak i proizvode vlastitu vodu. Napajaju se iz različitih izvora poput dizelskih agregata, vjetroturbina, baterija i nuklearnih reaktora, što znači da bi u slučaju katastrofe takav centar mogao nastaviti s radom barem nekoliko godina, rekao je Hall.
Ali sve to ima svoju cijenu. Najjeftiniji podatkovni centar - s 11 katova stambenih prostorija i četiri kata podatkovnog centra - u Survival Condou košta 45 milijuna dolara.
Sve više industrija treba takvu zaštitu
Sigurnost tehnoloških objekata trenutno je vrlo vruća tema jer najveće svjetske tvrtke grade svoju infrastrukturu umjetne inteligencije, a pohranjivanje podatkovnih centara pod zemljom ima svoje praktične primjene. Temperature su znatno niže ispod zemlje, zbog čega serveri trebaju manje hlađenja. Hall također predviđa da će njegove bunkere trebati i industrije kvantnog računalstva čiji su uređaji mnogo manji.
Cory Hubbard iz tvrtke Defcon Underground Mfg. iz Missourija također je posljednjih godina primio nekoliko upita od raznih kompanija o izgradnji podzemnog prostora za podatkovne centre, ali nijedan centar još nije u fazi izgradnje, rekao je za Semafor.
Tvrtka Terra Vivos iz Južne Dakote, koja primarno prodaje stambene bunkere koji izgledaju kao vojne utvrde iz 1942. godine, surađuje sa znanstvenim i medicinskim tvrtkama kako bi osigurala drugačiju vrstu podataka - DNK, pohranjenu u sigurnim kriotrezorima na vrlo niskim temperaturama ispod površine zemlje.
‘Tvrtke koje žele zaštititi svoje podatke ili svoje proizvode, mogu to učiniti u centrima iznad zemlje, ali će ispod zemlje biti mnogo sigurniji‘, rekao je izvršni direktor tvrtke, Dante Vicino.
Napadi i prirodne katastrofe u prošlosti su već pričinili značajnu štetu tehnološkoj infrastrukturi.
Tijekom terorističkih napada 11. rujna 2001. oštećeni su ili uništeni podatkovni centri u središtu Manhattana, uključujući one Merrill Lyncha i Marsha McLennana, što je uzrokovalo značajne poremećaje.
Godine 2012. poplave izazvane uraganom Sandy srušile su velik dio Verizonove komunikacijske infrastrukture u New Yorku, zbog čega su neki korisnici ostali bez mreže. U srpnju 2022. podatkovni centri Googlea i Oraclea u Londonu morali su biti zatvoreni na jedan dan jer je ekstremna vrućina poremetila hlađenje objekata.
Početkom prošlog mjeseca, požari su zahvatili četvrt Palisades u Los Angelesu. Iako u tom području nema poznatih podatkovnih centara, nekoliko njih nalazi se tek 30 kilometara dalje u financijskom središtu Los Angelesa, što je udaljenost koju bi požari mogli doseći za nekoliko sati. Pod velikom je rizikom od šumskih požara i Bay Area u kojem se nalaze brojni podatkovni centri.
Ima i jeftinijih rješenja
Ipak, sigurnosni stručnjaci kažu da postoje i jeftiniji načini zaštite podataka. Tvrtke mogu rasporediti svoje podatke po različitim objektima, tako da ako se nešto dogodi jednom podatkovnom centru, informacije nisu izgubljene, rekao je Murat Kantarcioglu, profesor informatike na Virginia Techu.
Iako to povećava opasnost od hakiranja, rizik smanjuju jake šifre.
Neke tvrtke također stavljaju svoje podatkovne centre pod vodu, u zapečaćene spremnike na dnu oceana, rekao je John Bekisz, potpredsjednik odjela za podatkovne centre i kritičnu infrastrukturu tvrtke Guidepost Solutions.
Tipični, nadzemni podatkovni centar štite jake ograde, zaštitarsko osoblje, detektori pokreta i laserska tehnologija koja mapira okolno područje. Ali te mjere nisu dovoljna zaštita od prirodnih katastrofa i zračnih napada. Zato smještanje podatkovnih centara pod zemlju ima smisla jer omogućuje njihovu dodatnu izolaciju i kontrolirane ulazne točke. No sve je to jako skupo, kaže Bekisz.
Neki smatraju da bi u postapokaliptičnom svijetu kripto valuta postala glavna valuta, pa je njezino očuvanje vrijedno truda, no Bekisz smatra da podzemni bunkeri nisu odgovor.
‘No postoje drugi sektori koji bi mogli imati koristi. Obrambene tehnološke tvrtke, vlade, zdravstveni sustavi i pružatelji telekomunikacijskih usluga kritični su u slučaju katastrofe i u tom bi slučaju imalo smisla platiti visoku cijenu zaštite‘, kaže.
Ipak, potražnja za takvim objektima i dalje je ograničena, a završenih projekata još uvijek nema. Iako bunker može zaštititi opremu od fizičkih oštećenja, sama struktura ne nudi nikakvu dodatnu sigurnost za jednu od najvećih prijetnji s kojima se današnje tvrtke suočavaju - kibernetičke napade. Zbog toga bi tvrtkama možda bilo bolje pojačati mjere kibernetičke sigurnosti umjesto ukopavanja opreme pod zemlju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....