POREMEĆAJI LIČNOSTI

'SPREMNI SU ZLOSTAVLJATI I LJUDE I SEBE I ČESTO VAPE UPOMOĆ' Splitski psihijatar otkriva što se skriva iza pomračenog uma mučitelja životinja

 
 Saša Jadrijević Tomas / Slobodna Dalmacija

Tragična sudbina psa Bona dirnula je mnoge, ali i natjerala na pitanje kakav je psihološki profil osobe koja bi mučila životinju. Naime, pretpostavka sinjske veterinarke, koja je Bona pokušala spasiti od smrti, jest da je tog četveronožnog ljubimca njegov vlasnik izgladnjivao dok je bio vezan na lancu. Jer u suprotnom bi hranu pronalazio po kontejnerima i dolazio do kuća, a ne bi jeo zemlju.

Psihijatar prof. Ivan Urlić za Slobodnu Dalmaciju u uvodu u priču o profilu osobe koja je u stanju zlostavljati životinju, napominje da postoje ekonomski i emocionalni razlozi zašto netko drži životinje.

- Kada je u pitanju zarada na životinjama evo jedan primjer: otkrilo se da krave daju više mlijeka i da je bolje meso teladi ako im puštate Mozartovu muziku, a ne Beethovena. Vidite dokle ide briga za životinje iz ekonomskih razloga – napominje profesor.

S druge strane, kada životinju imamo zbog emocionalnih razloga, situacija je, tvrdi, dosta drukčija.

- Mnogi u polušali kažu da im se, kada dođu kući, najviše razveseli njihov pas. Na neki način, čežnja za istinskom ljubavlju dječjeg tipa je uvijek prisutna kod mnogih ljudi. Neki to onda vole pretvoriti u ljubav prema pticama pjevicama, papigama, neki prema mačkama, iako su one teško pripitomljive, za razliku od pasa koji su vjerni svome vlasniku – kaže prof. Urlić i nastavlja:

- Kao što tražimo tu nepatvorenu ljubav koju tumačimo kao iskrenu, tako u našem biću postoji i agresivnost. Da se ona ne bi iskazala ili iskalila na drugim ljudima, okolini ili prirodi, a to su uglavnom nesvjesni procesi, onda je možda taj neuklopljeni, agresivni impuls kod takve osobe usmjeren prema psu.

Tako da je slika zlostavljanog psa, umirućeg i izgladnjelog, vjerojatno slika barem jednog dijela duše njegova vlasnika koji zapravo vene unutar samog sebe, a to ne zna reći na drugi način, već pokazuje takvom srceparajućom scenom.

Potrebna mu je stručna pomoć

Prof. Urlić kaže da je vjerojatno da je takvoj osobi potrebna stručna pomoć, a sve da bi se ti silni razarajući i agresivni impulsi bolje uklopili u cjelokupno funkcioniranje ličnosti, a ne da se odcijepe i projiciraju na jednog psa koji je zrcalo tog dijela ličnosti njegovog vlasnika.

No, je li takva osoba opasna i za ljude.

- Potencijalno da. Naime, razvije se nešto što spada u široki okvir poremećaja ličnosti, a to je najmanje što se može reći u ovakvim slučajevima. Taj poremećaj ličnosti onda ima široku skalu manifestacija, gdje imate nevezanu agresivnost koja se može usmjeriti protiv drugih ili protiv sebe.

Prof. Urlić napominje da su to osobe koje na svoj način vape upomoć.

- Postoje različiti vapaji upomoć, a ovo je vjerojatno jedan takav. Kad biste se takvoj osobi približili i kad biste joj ponudili svoju blizinu i pomoć, veliko je pitanje bi li bila u stanju to prihvatiti – veli ugledni psihijatar i napominje da je jedna stvar tražiti pomoć, a druga je stvar biti sposoban prihvatiti je.

No, može li se nekako prepoznati takva osoba?

- Može biti potpuno neupadna za okolinu i tek kad se vidi ova druga stana medalje, otkrije se koliko je zapravo neusklađena u svome unutarnjem svijetu. Ili može biti vrlo razbarušena, boemska, zapuštena. Obično postoje neke osobine koje nisu uobičajene za kraj u kojemu se ta osoba nalazi, ali i ne mora biti tako. Po vanjštini često nešto specijalno ne možemo otkriti dok ne vidimo ponašanje.

Zapušteni i intelektualno slabije razvijeni

Da takvu osobu morate opisati policiji...

- Ako se zlostavljanje događa u malim mjestima, mještani znaju tko je malo poseban, tko se svako toliko čudno ponaša, tko je sklon alkoholu, zapušten ili intelektualno slabije razvijen.

Dodaje da je apsolutno moguće da je ta osoba u djetinjstvu proživjela nešto zbog čega muči životinje.

- Možda kod te osobe postoji sklonost nekim preosjetljivostima po obiteljskoj liniji, koja se onda s dodatnim traumatizirajućim faktorima za dijete formira u vidu poremećaja ličnosti – za kraj će profesor.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 06:30