RAZOTKRIVAMO PET VELIKIH MITOVA O HRANI Što se zapravo krije iza brižnih savjeta koje smo svi slušali još od ranog djetinjstva

Majke često znaju upozoravati svoju djecu na svakojake pojave: ne skači dok jedeš, nemoj ići u vodu ili more odmah nakon jela... No, što se zapravo krije iza tih brižnih savjeta i koliko su oni zapravo istiniti? Evo kako znanstvenici iz raznih područja objašnjavaju neke od najpoznatijih mitova o prehrani.

Je li mineralna voda loša?

Ne sadrži kalorije ni šećer, ali može naškoditi zubima. Ona se stvara otapanjem ugljičnog dioksida u vodi, što stvara ugljičnu kiselinu. A ova kiselina, poput onih u drugim gaziranim pićima, nagriza zubnu caklinu, kaže profesor Andrew Eder s londonskog Instituta za dentalnu medicinu. Nakon samo jedne čaše mineralne vode, kiselina u ustima se vrati na normalnu ph vrijednost tek nakon 45 minuta. Ako konzumirate čašu mineralne dnevno, to ima razarajući učinak za vašu caklinu, no jedna do dvije čaše tjedno nije opasno.

Koji obrok u danu je najbolje preskočiti?

Mnogi ljudi to rade kako bi izgubili na težini, no preskakanje obroka može dovesti do potpuno suprotnog efekta. Preskakanje obroka može dovesti do niske razine šećera u krvi, onda kada idete ponovo jesti, veća fluktuacija hormona inzulina i šećera u krvi može dovesti do sakupljanja masti u tijelu, umjesto, dakle, gubitka masnoće. Ali ako baš morate propustiti obrok, najbolje je odabrati ručak, jer ćete u sredini dana najvjerojatnije ipak nešto prigristi i tako smanjiti pad šećera. S tri redovita obroka, također, manja je vjerojatnost da ćete imati želju za slatkim i kaloričnom hranom.

Zašto nam se jede slatko nakon obroka?

Nije u pitanju pohlepa, kada poslije jela žudite za kockicom čokolade, u pitanju je vaša biološka potreba za uravnoteženom prehranom. Naime, kontinuirano konzumiranje jedne vrste hrane, stvara osjećaj potrebe za drugom vrstom hrane i to se zove “osjetilna sitost”. Ako često jedete jednu vrstu hrane, dogodit će se u nekoj fazi života da je u potpunosti prestanete jesti.

Možemo li plivati nakon jela?

Kako objašnjavaju nutricionisti, plivanje nakon obroka može izazvati mučninu i refluks kiseline kod osjetljivih ljudi. To se događa zato što vodoravni položaj omogućuje kiselinama da pobjegnu iz želuca i vrate se u jednjak, uzrokujući žgaravicu. Zato stručnjaci savjetuju da se prije ulaska u vodu pričeka dva do čak četiri sata nakon velikog obroka, ili sat vremena nakon laganog međuobroka.

Možemo li se rashladiti hladnom hranom?

Kad je vrijeme toplije, privlači nas hladna hrana, kao što je sladoled. No, takva hrana, koja nas rashlađuje - ne postoji. Kako objašnjavaju nutricionisti, svaka hrana u organizmu se mora razgraditi, a taj proces zahtijeva zagrijavanje organizama odnosno ispuštanje topline, pa će vas to prije ugrijati nego rashladiti. Najvažnija stvar kada je vruće piti puno vode, koja će nadoknaditi gubitak tekućina koje smo izgubili znojenjem.

Zašto nam se povraća kada vidimo gadljivo?

Kad mozak primi vizualni trag da bi nešto moglo biti otrovno - poput trulog mesa - ta poruka stiže u centar za povraćanje na dnu mozga. U tom trenutku mišići želuca se opuštaju, proizvodi se puno sline i naše glasnice se zategnu kako bi zaustavile želučanu kiselinu da se vrati u pluća. Ako stimulirate centar za povraćanje u dovoljnoj mjeri, pokreće se niz refleksa zbog kojih poželite povratiti; dijafragma se brzo stišće, a trbušni mišići pritišću želudac.