ODLIČNE IDEJE

NAJLJEPŠI DVORCI SJEVERNE HRVATSKE Uputite se na izlet u uzbudljivu povijest ovog dijela zemlje, doživite živote koje su vodili plemići i velikaši

Dvorac Gjalski, dvorac Oršić, dvorac Gjalski, dvorac Trakošćan
 Darko Tomas, Zeljko Hajdinjak, Tomislav Kristo / CROPIX, Getty Images
 

Dvorac Veliki Tabor

Desinić

Veliki Tabor, 140912.
Prica iz dvorca Velikog Tabora o ljubavi Veronike Desinicke i Friedriech Celjskog, te njene navodne smrti i zazidavanja u zid dvorca.
Na slici: dvorac Veliki Tabor.
Foto: Zeljko Hajdinjak / Cropix
Zeljko Hajdinjak / CROPIX
Dvorac Veliki Tabor

Otvoreno: 1. 4. - 30. 9. radnim danom od 9 do 17 sati, subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati; u listopadu i ožujku radnim danom od 9 do 16 sati, subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 17 sati; od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati

* Zadnji ulaz u muzej je sat vremena prije zatvaranja.

Zatvoreno: ponedjeljkom i utorkom 2. 11. - 31. 3., 1. siječnja, na Uskrs, 1. studenoga, 25. i 26. prosinca

Ulaznice: Odrasli 25 kn, djeca, studenti i umirovljenici 15 kn, obiteljska ulaznica 55 kn

Kad prilazite Velikom Taboru, na trenutak vam se učini kao da ste u bajci ili barem crtiću. Okrugle kule i crveni krovovi ovog, jednog od najbolje sačuvanih srednjovjekovnih i renesansnim utvrđenih gradova u kontinentalnoj Hrvatskoj sve su ono što zamišljate da jedan dvorac mora biti. A kada čujete legendu koju kriju njegovi zidovi, bajka postaje još stvarnija. Sin uglednog grofa Celjskog, Fridrik, ludo se zaljubio u pučanku Veroniku. Njegov je otac bio protiv mladih ljubavnika i učinio je sve da ih razdvoji, a na kraju je Veroniku i pogubio. Tužna bajka.

Desinic, 131111.
Otvorenje dvora Veliki tabor nakon restauratorskih radova. Izmedju ostalih, na otvorenju su prisustvovali i ministar kulture Jasen Mesic, te potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Jarnjak.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovacev / CROPIX
Veliki tabor

Uz najavu, u dvorcu je moguće dogovoriti tematske obilaske, s naglascima na povijesti, arhitekturi, legendama... U samom dvoru često se priređuju i izložbe, a domaćin je i Tabor film festivala.

Dvorac Oršić

Gornja Stubica

Gornja Bistra, 191214.
Dvorac Orsic.
Dr. Renato Mittermeyer u razgovoru s Dobroslavom Silobrcicem.
Na fotografiji: Dvorac Orsic.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX
Dvorac Oršić

Otvoreno: 1. 10. - 31. 3. od 9 do 17 sati, 1. 4. - 30. 9. od 9 do 19 sati

Ulaznice: 25 kn odrasli, 15 kn djeca i umirovljenici, obiteljska ulaznica 55 kuna

Gornja Bistra, 191214.
Dvorac Orsic.
Dr. Renato Mittermeyer u razgovoru s Dobroslavom Silobrcicem.
Na fotografiji: dvorac Orsic.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / CROPIX
dvorac Oršić

Gornja Stubica, 310109.
Drugi dio trodjelnog prikaza Seljacke bune u dvorcu Orsic u Gornjoj Stubici.
Na slici prikaz Iz Seljacke bune.
Foto: Krunoslav Pavlina / CROPIX
Krunoslav Pavlina / CROPIX
Dvorac Oršić, Gornja Stubica

Gornja Stubica, 260108.
Obiljezena 435. obljetnica Seljacke bune u dvorcu Orsic u G. Stubici.
Foto: Krunoslav Pavlina / CROPIX
Krunoslav Pavlina / CROPIX
Dvorac Oršić u Gornjoj Stubici

Kako su živjeli plemići i velikaši, a kako seljaci? Kako su provodili dane i što je naposlijetku ponukalo seljake da se pobune zbog svojeg potlačenog položaja? Jedinstven uvid u ovaj uzbudljiv dio hrvatske povijesti krije dvorac Oršić u Gornjoj Stubici, u kojem je smješten i Muzej seljačkih buna, a nedaleko od njega je i slavna Gupčeva lipa, jedini preživjeli svjedok povijesne bune. Dvorac je odlično očuvan, a postav muzeja sastoji se od nekoliko zbirki: kulturno-povijesne, likovne, etnografske, arheološke, zbirke zagorskog suvenira, zbirke razglednica i fotografija, zbirke oružja i opreme, zbirke Viktorije Oršić, a ovdje su pohranjeni i arheološki nalazi sa staroga grada Konjščine.

Svake se godine oživljava povijest kostimiranom bitkom kod dvorca, što je idealna prilika za posjet!

Trakošćan

Bednja

Trakoscan, Croatia, October 24th, 2015, Castle of Trakoscan on the hill in autumn, Zagorje, Croatia. Trakoscan is famous historic landmark and popular tourist destination in northern Croatia.
Getty Images
Dvorac Trakošćan

Otvoreno: 1. 4. - 31. 10. od 9 do 20 sati; 1. 11. - 31. 3. od 9 do 17 sati

Muzej je otvoren svaki dan, uključujući vikende i blagdane.

Ulaznice: park 1 kn; park + dvorac - odrasli 40 kn, učenici (do 18 godina) 20 kn, djeca do sedam godina besplatno

Bez sumnje jedan od najljepših, a vjerojatno i najljepši hrvatski dvorac smjestio se na brežuljku, okružen bajkovitom šumom i jezerom. Odlično očuvan, ne samo kao objekt nego i svjedok vremena i života njegovih vlasnika tijekom povijesti.

Utvrda iz koje je nastao dvorac koji danas znamo kao Trakošćan nastala je još u 13. stoljeću, a pod tim se imenom spominje već u 14. stoljeću. Tijekom burne povijesti nadograđivao se i mijenjali su se vlasnici, no najveći dio povijesti iz njega su vladali grofovi Drašković, koji su mu i dali današnji repoznatljiv izgled i pečat. Polovinom 19. st. Juraj V. Drašković grad obnavlja u rezidencijalni dvorac, a parkovni okoliš pretvara u romantičarski perivoj. Iduće generacije povremeno borave u Trakošćanu sve do 1944., kada je dvorac nacionaliziran.

Dvorac Gjalski/Gredice

Zabok

Zabok, 150513.
Restoran u hotelu dvorca Gjalski jedna je od otmjenijih gastronomskih lokacija.
Na slici: eksterijer.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomas / CROPIX
Dvorac Gjalski

Zatvoreno za javnost zbog preuređenja, ali se može razgledati izvana.

Uz sam Zabok smjestio se dvorac koji je donedavno bio omiljeno odredište za obiteljske, svečane i poslovne ručkove i večere, a trenutno ga novi vlasnik obnavlja, nakon čega će, najavljuje, ponovo biti ucrtan na hotelsku i gastronomsku kartu Hrvatske. Iako je službeno ime dvorca Gredice, poznatiji je pod imenom Gjalski, prema svojem najpoznatijem gospodaru, književniku Ljubi Babiću, poznatijem pod pseudonimom Ksaver Šandor Đalski. Dvorac ima oko 1700 četvornih metara površine te oko 24.000 četvornih metara zemljišta, a s njegove se terase pruža prekrasan pogled na Medvednicu.

Dvorac Miljana

Miljana

Miljana 100907
Dvorac Miljana, snimanje AVA-ove sapunice Ponos Ratkajevih. Ljubica Jovic na snimanju.
foto Bruno Konjevic / CROPIX
-studio-
Bruno Konjević / CROPIX
Dvorac Miljana

Zatvoren za javnost, ali ga možete razgledati izvana.

Čak i ako ne uspijete dogovoriti obilazak interijera dvorca koji je u privatnom vlasništvu, toliko je slikovit da se isplati navratiti do njega prilikom obilaska Zagorja i vidjeti ga barem izvana. Kako stoji na stranicama TZ-a Kumrovec - Desinić - Zagorska sela, gradnja dvorca počela je krajem 16. stoljeća pod vlasništvom obitelji Rattkay. Građen je od lomljenog kamena i opeke, a koncipiran je kao četverokrilni objekt s unutrašnjim dvorištem što ga zatvaraju krila nejednake širine i visine. Osim glavne zgrade, dvorac čine i gospodarske zgrade, vrtovi i perivoj. I interijer krije vrijedne umjetničke dokumente vremena u kojem je dvorac nastajao, tako da je Miljana jedan od najuređenijih i najočuvanijih dvoraca u Hrvatskoj.

Dvorac Oršić

Bistra

Zatvoren za razgledavanje, osim izvana, jer je u njemu smještena bolnica.

Sagrađen je krajem 18. stoljeća u baroknom stilu, a dao ga je napraviti Krsto Oršić kao ljetnu obiteljsku rezidenciju. Sadašnji izgled dvorca neznatno je izmijenjen u stilu i originalnosti, i to 1947. godine, kada je sredstvima UNICEF-a adaptiran za namjenu dječjeg oporavilišta, odnosno odmarališta. Danas se u dvorcu nalazi Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi.

U kompleksu dvorca nalazi se kapelica svetog Josipa, također građena u baroknom stilu, s naročito naglašenim korom i orguljama koje je izradio čuveni graditelj orgulja iz Celja Franjo Šulc. U ovalnoj dvorani su vrijedna intarzirana vrata i oslikani zidovi i strop.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
Linker
21. studeni 2024 13:41