VRTOGLAVI IZNOSI

Koliko je eura potrebno za preživjeti mjesec u Splitu? Brojke će vas šokirati, a jedan podatak i ohrabriti

Split u vrijeme turističke sezone

 Ante Cizmic/Cropix
Provjerili smo što o Splitu piše na stranici Numbeo, najvećoj svjetskoj bazi podataka o troškovima života

Svi smo svjedoci vrtoglavih cijena, ali svejedno uvijek iznova prolazimo kroz prvotni šok nakon što za uslugu ili proizvod dobijemo račun. Provjerili smo što o gradu Splitu piše na stranici Numbeo, najvećoj svjetskoj bazi podataka o troškovima života.

Ova je stranica omiljena među ljubiteljima putovanja jer informacije mogu znatno olakšati put jer prikazuje što putnici mogu očekivati prilikom dolaska u određenu zemlju, piše Slobodna Dalmacija.

Numbeo je također globalna baza podataka o kvaliteti života: stambeni pokazatelji, percipirane stope kriminala, kvaliteta zdravstvene zaštite, kvaliteta transporta i druge statistike.

Na stranici se nalazi preko skoro 9 milijuna cijena u više od 11 tisuća svjetskih gradova, a podatke je unijelo preko 750 tisuća suradnika.

Svatko ima pravo upisati cijene, a nakon što to obavite, algoritmi provjeravaju nove unose podataka na temelju vjerojatnosti, postojećih podataka i prethodnim unosa. Prijave se pregledavaju kako bi izbjegli netočne podatke i time stvoriti bolju uslugu, odnosno imali točnu statistiku.

Ako se uzme u obzir da ovo čitaju turisti diljem svijeta kojima ovo može predstavljati vodilju prilikom izrade itinerara, važno je da je ovo mjerodavno i što točnije kako ne bi ostali neugodno iznenađeni.

Troškovi života

Prema prikupljenim podacima, cijene obroka u jeftinijim restoranima u prosjeku iznose 9,22 eura. Ručak ili večera s tri slijeda za dvije osobe u prosječnom restoranu je 46 eura. U McDonaldsu je jedan obrok 5,95 eura.

Domaće pivo od pola litre u restoranu je u prosjeku 2,83 eura, dok je uvozno pivo 0,33 oko 3 eura. Naveden je i raspon cijena, pa tako za šalicu cappuccina u Splitu se plaća od 1 do 2,40 eura, a cijena varira ovisno o restoranu.

Na stranici su navedene i prosječne cijene u dućanima, pa tako mlijeko (1 litra) košta 1,05 eura, jaja su 2,8 eura (u rasponu od 1,91 do 3,60). Kilogram krumpira je 0,90 eura, kilogram jabuka 1,31 eura, kg banana 1,35, kg naranči 1,55, a kutija cigareta Marlboro od 4 do 5 eura, ovisno o vrsti.

image

Split u vrijeme turističke sezone

Ante Cizmic/Cropix

Podaci sa stranice su dosta precizni ako se usporede s cijenama u stvarnosti.

"Procijenjeni mjesečni troškovi četveročlane obitelji iznose 2.237 eura bez stanarine (prema našem procjenitelju). Procijenjeni mjesečni troškovi jedne osobe su 631,9 eura bez stanarine.

Split je 14 posto jeftiniji od Zagreba (bez stanarine). Najam u Splitu je u prosjeku 16,3 posto niži nego u Zagrebu", piše u sažetku.

Sigurnost, zločini

Prije nekoliko godina, upravo su podaci ove stranice tri hrvatska grada uvrstili u najsigurnije gradove svijeta, a među njima se našao i Split.

Indeks kriminaliteta koji predstavlja procjenu ukupne razine kriminala u određenom gradu ili zemlji za grad Split iznosi 30,55 od maksimalnih 100.

Dakle, nalazimo se u području niske razine kriminala. Indeks sigurnosti iznosi 69,45, a on je sasvim suprotan ovom prvom. Ako grad ima visok indeks sigurnosti, smatra se vrlo sigurnim. Split je na glasu kao vrlo siguran grad.

U detaljnijoj analizi navode se imovinski zločini poput vandalizma i krađe, nasilni zločin kao što su napadi i oružane pljačke i slično, a za grad Split jedina stavka koja je istaknuta kao "vrlo visoko" je "problem mita i korupcije". Umjerenu razinu zločina navode korisnike droga i dilanje droge, a zabilježen je i porast kriminala u posljednje tri godine. Ipak, navode da je grad jako siguran prilikom šetnje tijekom dana, ali i noći.

Kvaliteta života

Što se tiče kupovne moći građana, brojke nisu na našoj strani te je navedeno da je moć niska. Najlošiji je, istaknuli su, omjer cijene nekretnina i prihoda gdje stoji 15 od maksimalnih 100 (što je veća brojka, to bolje).

S druge strane, prema njihovim podacima, možemo se pohvaliti niskim indeksom onečišćenja, visokom sigurnosti, dobrom zdravstvenom osiguranju i manjim gužvama (odnosno, vrijeme utrošeno na odlazak na posao) što ovaj grad čini dobrim mjestom za život ili barem boljim od mnogih drugih europskih gradova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
Linker
21. studeni 2024 13:03