NISU MAJKE I ZATO IH DRUŠTVO OSUĐUJE Napadaju ih da su sebične i okupirane karijerom

Kad je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić RTL-ovoj urednici i novinarki Mirjani Hrgi rekao kako ona ne može govoriti o problemima u dječjim vrtićima jer nije nikad rodila i nema djece, mnoge su se žene osjetile prozvane. Ponovno.

Naime, u Hrvatskoj se ženu koja je odlučila ne roditi često opisuje i kao onu s kojom ‘nešto nije u redu’ ili kao ‘sebičnu’ i ‘egoističnu’, koja ‘ne želi preuzeti nikakve odgovornosti’...

Kad će beba?

Ako slučajno nema ni partnera, definitivno nešto s njom ‘ne valja’, a ako je pak u braku i već blizu četrdesete, vrlo često se nitko ne libi postaviti zapravo prilično osobno pitanje: ‘I, jesi napokon trudna? Kad ćete ‘na dijete’? Što se čeka? Pa koliko ti je godina?’ i slično. A pritom odgovor: ‘neću imati djecu, jer ne želim’ često nailazi na osude.

Tako je poznata glumica Cameron Diaz jednom prilikom izjavila kako ne želi imati djecu jer je to previše posla. No ona nije jedina... Slično su razmišljale i Helen Mirren, Kim Cattrall, Renee Zellweger, Kylie Minogue, a istu sudbinu zrelih godina bez djece dijele i Jennifer Aniston, Nina Badrić, Marijana Petir, Mirela Holy, Angela Merkel, Theresa May...

Ipak, hrvatsko društvo nije jedino koje predbacuje ženama bez djece. Primjerice, predsjednica stranke Alternativa za Njemačku, Frauke Petry, nedavno je prozvala njemačku kancelarku Angelu Merkel kako je lošiji političar zato što - nema djece.

- Ja imam četvero, Merkel ni jedno. A djeca pomažu ljudima da vide dalje od vlastitog životnog vijeka i ona upravo u tome griješi - objasnila je svoju tvrdnju implicirajući da kancelarka provodi politiku u kojoj kao da sutra ne postoji.

Etikete

I nova britanska premijerka Theresa May također nije majka te je o tome više puta otvoreno javno govorila. Želja je postojala, ali se nije ostvarila.

Da su žene s karijerom koje nemaju djecu često shvaćene kao sebične i obuzete same sobom i svojom poslovnim uspjehom, primjećuje i psihijatrica Suzana Kulović.

- Smatra se, kako su nam pokazali nedavni događaji u našem medijskom prostoru, da takve žene, tzv. ‘namjerne nerotkinje’, ne mogu razumjeti pitanja koja se odnose na majčinstvo i djecu. To je površna i vrlo primitivna procjena koja poručuje da je žena žena samo ako rodi i da joj je to prva dužnost te da ih žene koje nemaju djecu ne mogu ni shvatiti. Drugi dio poruke je svojevrstan konzervativni autogol jer npr. časne sestre se često brinu za djecu i bolesne, što su “čisto” ženski poslovi, a one nemaju ni djecu ni brak. Ova apsurdna izjava implicira također da mi možemo shvatiti samo ono što je u domeni našeg direktnog osobnog iskustva. Tako izbjeglice razumijemo ne zbog svoje humanosti nego samo zato što smo i sami bili izbjeglice ili još dalje - osobe s duševnim smetnjama razumijemo samo ako sami imamo takve smetnje, psihijatri u tom slučaju ne bi željeli da ih se etiketira kao “uspješne i ugledne” u njihovu poslu.

Predrasude

Međutim, i žene koje imaju karijeru i brak i djecu često su diskriminirane jer ih se smatra nedovoljno posvećenim poslu. Mlade žene su diskriminirane jer će vjerojatno htjeti roditi, lijepe jer su vjerojatno glupe... Teško je udovoljiti svijetu ako ste žena i ako želite karijeru. U tom ste slučaju najčešće predmet brojnih diskriminirajućih spolnih stereotipa jer snažno patrijarhalno naslijeđe smatra da je za ženu samo kuhača i madrac, što je također jedna od “mudrosti” iz našeg javnog prostora - objašnjava psihijatrica.

Slaže se i bivša ministrica i saborska zastupnica, danas profesorica na Vernu, Mirela Holy, koja kaže kako je hrvatsko društvo patrijarhalno društvo u kojem su rodne uloge strogo zacrtane.

- Sinovi i kćeri se od rođenja, u krugu obitelji, prijatelja i susjedstva, ali i obrazovnog sustava, odgajaju za rodne uloge. No odgovornost za takvu situaciju nije isključivo na muškarcima, već i na ženama, jer one i danas u pravilu odgajaju sinove i kćeri. Pa zašto ih odgajaju da budu žrtve rodnih uloga?

Trebamo se osloboditi ne samo fetišizacije majčinstva, već općenito rodnog stereotipiziranja prema kojem su prihvatljive društvene uloge za žene one usidrene u sferi privatnosti: uloge majke, žene, sestre, a za muškarce u sferi javnosti. Nažalost, i pojedine su aktivistice sklone na esencijalistički način shvaćati neke ljudske osobine kao ‘muške’ ili ‘ženske’, ne shvaćajući da se radi o univerzalnim ljudskim, ali društveno uvjetovanim karakteristikama.

Žene koje odluče ne imati djecu jesu izložene predrasudama i često ih se tretira kao ‘nit’ muško nit’ žensko’, ‘ženturače’, ‘neprirodne žene’, ‘muškobanje’, s čime se različite žene nose na različito uspješne načine. One žene kojima je stalo do mišljenja okoline i potvrde okoline teže prihvaćaju takvu percepciju, one kojima je stalo do vlastitog integriteta, odnosno da žive u skladu s vlastitim uvjerenjima, lakše se nose s tom percepcijom. Smatram da svatko treba živjeti u skladu s vlastitim uvjerenjima, jer jedino osoba koja ima integritet ima mogućnost biti zadovoljna u svojoj koži i zato ženama koje odluče ne biti majkama nema zbog čega biti neugodno - objašnjava Mirela.

Dodaje i kako je naš život samo naš i zato žene trebaju biti ponosne na činjenicu da su, bez obzira na očekivanja okoline, odlučile živjeti u skladu sa sobom.

- Jedina osoba kojoj trebamo polagati račune smo mi same. Sve drugo vodi u nesreću i licemjerje. Kao političarki su mi u intervjuima znali postavljati pitanja o majčinstvu, no to me nije uopće iritiralo jer nemam unutarnjih sukoba po tom pitanju. Što se tiče kruga obitelji i prijatelja, davno su shvatili da je komunikacija sa mnom na tu temu potpuno promašena. Nisam osoba koja mijenja stavove, a još manje sam osoba koja obmanjuje sebe ili druge. Moji životni odabiri su moji i nitko se nema pravo miješati u način života kojim sam odlučila živjeti. Ni ja se, uostalom, ne miješam u tuđe.

Nikada se nisam loše osjećala jer nisam iskusila majčinstvo. Nikada nisam osjetila ni tračak majčinskog instinkta, a smatram da je najveća odgovornost koju možemo imati u životu na odgovoran i potpun način odgojiti dijete. To je doživotna odgovornost koje se mnogi u društvu, nažalost, potpuno neodgovorno i nepromišljeno prihvaćaju i na taj način uzrokuju mnoge patnje, i osobne i društvene. Zbog toga smatram da je vrhunska neodgovornost samo zbog očekivanja okoline imati dijete ili djecu, iako ih ne želite - tumači nam.

Odgoda obitelji

Zaista, posljednjih pedesetak godina prioriteti mladih žena su se promijenili. Sve više njih se svjesno odlučuje na život bez djece. A razloge za to možemo tražiti u boljem obrazovanju, financijskoj neovisnosti, a ako pitate uspješne žene u tridesetim i četrdesetim godinama, reći će vam da je jedan od razloga i nemogućnost pronalaska partnera s kojim bi uopće poželjele stvarati obitelj.

Kako su nedavno objavljeni podaci pokazali, svaka četvrta žena sa završenim fakultetom rođena 1970. ili 1971. godine u Hrvatskoj nije rodila. Udio žena s diplomom koje ne postaju majke, prema analizi podataka iz popisa stanovništva koju je napravio dr. Ivan Čipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, udvostručio se u 30-ak godina.

Zbog fakulteta i ostvarivanja karijere mlade žene često odgađaju zasnivanje obitelji, a one koje žele razvijati karijeru u muškim sektorima osjećaju da moraju staviti obitelj u drugi plan kako bi bile dovoljno kompetitivne.

Poduzetnice

Ivana Matić s portala Women in Adria reći će da su žene s djecom i bez djece izložene predrasudama i osuđivanju.

- One koje nemaju djecu ne valjaju jer navodno zbog karijere ne žele obitelj i djecu, a one koje imaju djecu i još pritom žele biti profesionalno zadovoljne i ispunjene ne valjaju jer zbog toga navodno zapostavljaju djecu i obitelj. Mislim da su još veće predrasude prema poduzetnicama nego prema zaposlenicama jer je društvo još koliko-toliko naviklo da žene rade, ali da imaju svoj biznis, to je još preegzotično - zaključuje.