ISTRAŽIVANJE

KAKO REDOSLIJED ROĐENJA UTJEČE NA NAS Velika studija otkrila: 'Veća je vjerojatnost da će mlađa braća biti homoseksualna'

Istraživanje provedeno u Leipzigu otkrilo je i povezanost redoslijeda rođenja i homoseksualnosti kod muškaraca
 Colourbox

Jeste li stariji i pametniji od svoje braće i sestara ili ste mlađi i buntovniji? Ukorijenjena su različita vjerovanja o tome kako redoslijed rođenja utječe na karakterne osobine braće i sestara, ali novo istraživanje dijelom pobija takve stereotipe. Štoviše, otkriva i neke druge razloge zbog kojih možete biti ljubomorni na stariju ili mlađu braću i sestre.

Društveni status

Nova studija Sveučilišta u Leipzigu istraživala je 20.000 ljudi iz Velike Britanije, SAD-a i Njemačke te je utvrdila da kategorije kao što su neurotičnost, ekstrovertiranost, savjesnost, otvorenost i ugodnost u ponašanju ne ovise o tome jeste li rođeni prvi, zadnji ili u sredini. Ali znanost sve više utvrđuje da činjenica koji ste po redu rođeni može na vas utjecati na neke druge načine - starija braća i sestre, čini se, u prosjeku su pametnija, dok su mlađa zdravija, a i veća je vjerojatnost, barem kod muškaraca, da će biti homoseksualna.

U leipziškoj je studiji pronađena mala razlika u inteligenciji - prvorođeni su pokazivali blago povećanu inteligenciju u odnosu na mlađu braću i sestre, koji su pak isto tako bili nešto inteligentniji od još mlađe braće i sestara. Istraživači su otkrili i razliku u tome koliko ljudi smatraju da su inteligentni - prvorođeni su se puno lakše i više slagali s tvrdnjama poput “ja brzo shvaćam stvari” nego njihova mlađa braća i sestre.

Iako nije jasno što je uzrok tim razlikama u inteligenciji, prva istraživanja sugeriraju da one zapravo više ovise o društvenom statusu najstarijeg djeteta, nego o biološkim promjenama koje se odvijaju u maternici. I inače se, naime, smatra da viši društveni rang može biti zaslužan za pomake na bolje što se tiče inteligencije.

Utjecaj infekcija

Znanstvenici su otkrili povezanost još jedne važne kategorije i redoslijeda dolaska djece na svijet: to je zdravstveno stanje braće i sestara. Mlađa djeca u obitelji pokazala su se zdravijom od njihove starije braće i sestara. Brojne studije, uključujući istraživanje na Queen’s University u Belfastu, promatrale su odnos redoslijeda rođenja i pojavnosti dijabetesa tipa 1. Uočeno je da drugorođena i kasnije rođena djeca u usporedbi s prvorođenom imaju smanjen rizik obolijevanja od tog tipa dijabetesa. Stručnjaci sugeriraju da bi uzrok tome mogle biti promjene u maternici ili pak ranija izloženost infekcijama. Mlađa braća su, naime, u svojim najmlađim danima izložena različitim mikroorganizmima koje starija braća i sestre donose kući iz škole (dakle, oni su se s tim mikroorganizmima susreli u kasnijoj dobi). Znanstvenici spekuliraju da ta ranija izloženost uzročnicima bolesti stimulira imunosni sistem mlađe braće i sestara te tako smanjuje mogućnost njegovih neispravnih reakcija, koje mogu rezultirati autoimunom bolešću poput dijabetesa tipa 1.

Inteligencija i seksualnost određene su velikim rasponom međusobno povezanih faktora - broj članova obitelji, majčina dob pri porodu i genetika itd. - što znači da je pronalaženje poveznice s redoslijedom rođenja iznimno teško. Potrebne su daljnje opsežne studije da bi se otkrila i potvrdila ta suptilna veza. Leipziška studija druga je najveća studija ikad provedena, koja je promatrala utjecaj redoslijeda dolazaka na svijet na karakterne osobine, a to znači da znanstvenicima treba još mnogo truda da bi dokazali da je vaš stariji brat doista inteligentniji od vas.

Antitijela i seksualnost

S redom rođenja, pokazuje studija, povezana je i seksualna orijentacija kod muškaraca. Muškarci s više starije braće vjerojatnije će biti homoseksualni, a pojava je poznata kao “fenomen starije braće” - za svakog dodatnog starijeg brata raste, doduše vrlo malo, vjerojatnost da će muškarca privlačiti njegov spol. Profesor Tony Bogaert sa Sveučilišta Brock u Kanadi, jedan od znanstvenika koji je prvi proučavao taj fenomen, objašnjava da je to posljedica biološkog utjecaja. Smatramo da je objašnjenje povezano s majčinim imunosnim odgovorom, rekao je.

Muški fetusi, naime, proizvode poseban tip proteina u maternici koji pomaže formiranju muških genitalija. Istodobno majčino tijelo odgovara proizvodnjom drugih proteina, antitijela. To je prirodan proces koji nije opasan niti za majku niti za fetus. Ali u idućim se trudnoćama ta antitijela proizvode brže ako je sljedeći fetus muški. Postojanje starije braće, dakle, znači da će novi muški fetus brže biti izložen tim antitijelima. Takav imunosni odgovor samo je jedan od faktora koji utječu na mušku seksualnost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 07:39