'O oružju u igri nas je savjetovala američka vojska, a o virusima liječnici. Uložili smo 40 puta manje od konkurencije i prodali milijun kopija.'

Svi su se okupili oko stola. Iscrpljeni, nenaspavani, ali zadovoljni. Završili su Scum. Bilo je to 29. kolovoza. Šampanjac je spreman, ostalo je još samo jedno. Stisnuti “release” i videoigra će otići u svijet.

Svi gledaju Andreja, ispred njega je laptop. Njemu je pripala ta čast. Klik. Igra je vani. Erupcija oduševljenja. Fešta je mogla početi. A i odmor. Zadnjih par dana spavalo se po četiri sata.

Nakon sat vremena Andrej se vratio laptopu, ide provjeriti koliko se prodalo. “Barem da je 100 komada”, pomisli. Refresh. Igra je prodana u 50.000 primjeraka. Slavlje staje, gasi se glazba. Vrijeme je da se svi ponovno vrate na posao.

Hrvatska videoigra Scum je u manje od tri tjedna prodana u čak milijun primjeraka te je jedna od najbrže prodavanijih igara na Steamu, svjetskoj digitalnoj distribucijskoj platformi. Iza ovog povijesnog uspjeha za hrvatsku industriju videoigara stoji ekipa od 16 entuzijasta okupljena pod imenom Gamepires. Riječ je o studiju iz Zagreba koji su osnovali Andrej Levenski (37) i Tomislav Pongrac (46), dva game developera koja nisu htjela odustati od svojeg sna.

Neja Markičević / CROPIX

- Ludnica je. Kada smo pustili igru, očekivali smo da ćemo imati u najboljem slučaju 100.000 prodanih primjeraka, a već sada imamo deset puta više. Samo u prvih 24 sata prodali smo 250.000 kopija, to je nešto što se nije dogodilo u povijesti Steama. Ne znam kako bih to objasnio. Cijela je ova priča kao da Jelena Rozga tjednima pobjeđuje Rihannu i drži se u top 10 na svjetskoj glazbenoj ljestvici - kaže Levenski.

Preživi na otoku

Za Scum sada znaju gotovo svi gameri u svijetu. Riječ je o survival (preživljavanje) igri s više online povezanih igrača u kojoj je glavni cilj preživjeti na pustom otoku s osuđenim zatvorenicima. Radnja igre smještena je u ne tako daleku budućnost u kojoj su korporacije preuzele potpunu kontrolu u svijetu i države kao takve više ne postoje.

Zatvori su postali prenatrpani pa su vlasti dio zatvorenika prebacili na pusti otok gdje se njihov život emitira kao neki reality show. Nešto kao “Igre gladi”, samo što su protagonisti zatvorenici koji su prozvani šljamom (Scum), tako da se gledatelji ne vežu previše za njih. Jedini cilj je preživjeti. No o igri se već dosta zna i njezina radnja mnogo je puta ispričana.

Tema su ljudi koji su je stvorili. Na prvom katu kuće u Medarskoj ulici i danas 16 mladića neumorno tipka po tastaturama. Vidi se na njima da su umorni, ali nitko se ne žali. Svi su okrenuti prema ekranima i šutke uživaju u povijesnom uspjehu koji će rijetko koji mali studio ponoviti.

Jedan od glavnih “krivaca” za ovaj uspjeh jest Levenski. Njegova je priča slična kao i kod svakog klinca koji je htio raditi svoje videoigre. Kao mali prvo je igrao na Commodoru pa je kasnije prešao na Nintendo, Gameboy i potom konačno na PC.

- Igrao sam Doom jedinicu i cijelo vrijeme sam razmišljao, pa dobro, kako je ovo netko uspio napraviti. I tu se otvorila Pandorina kutija - smije se. Krenuo je istraživati. U to vrijeme nije bilo interneta pa je svoje odgovore o izradi videoigara tražio u knjižnici. Ubrzo je shvatio da nije jedini pa su se on i frendovi iz kvarta udružili u srednjoj školi i napravili svoj game studio.

Bile su to devedesete, tek je rat završio, a oni su u garaži u Samoboru razvijali videoigre i radili svoje vizitke. Kako se srednja bližila kraju, tako je jedan po jedan odustajao od tog zvanja. Na kraju je ostao samo Andrej, ali on nije imao namjeru odustati.

Upisao je programiranje na TVZ-u i već na prvoj godini pokazao kako njegovo znanje nadmašuje čak i ono od profesora.

Posao na faksu

- Ponudili su mi na faksu da predajem programiranje u C++, pa sam tako već sa 19 godina imao plaćen posao, i to na fakultetu. Nedugo nakon toga prišao mi je jedan studio i ponudili su mi posao. I od tog dana nisam više ni centimetar izašao iz gaming industrije - prisjeća se Levenski. Nakon faksa promijenio je nekoliko game studija, a prije osam godina osnovao je vlastiti studio. Razlog? Htio je raditi na poslu gdje vlada obiteljska atmosfera, gdje ne postoji hijerarhija i gdje menadžeri ne diktiraju rad studija. I to je dobio s Gamepiresom.

Nedugo nakon toga izdali su svoju prvu veliku igru, Gas Guzzlers, u kojoj se igrači bore jedni protiv drugih vozeći automobile s naoružanjem po zagrebačkim ulicama. Igra je postala poprilično popularna, čak su je neki proglasili i najboljom car combat (automobilska borba) igrom, ali industrija videoigara je nemilosrdna i ne prihvaća ništa osim nekoliko odabranih. Primjerice, samo u posljednjih par mjeseci na Steamu je izašlo više igara nego u cijeloj njegovoj dotadašnjoj povijesti. Monopol sebično drže veliki game studiji poput Biowara ili CD Project Reda koji u igre ulažu i po 70 milijuna dolara. Manji studiji moraju se boriti za ostatke ili tražiti priliku u novim, inovativnim žanrovima i igrama. I prije dvije i pol godine dečki iz Gamepiresa svoju su priliku pronašli u survival žanru.

- Proučavali smo svjetske najpopularnije survival igre poput DayZ-a, The Foresta, Rusta i tražili po čemu se možemo istaknuti. Skužili smo da su sve one usmjerene na vanjsko preživljavanje, znači na vanjske prijetnje, ali ne i na unutarnje stanje lika, njegov metabolizam. I tu smo odlučili napraviti nešto što još nije nitko vidio - objašnjava Levenski.

Dodali su još jednu razinu realnosti u videoigre, a to je unutarnje preživljavanje. Naime, lik u Scumu stavljen je u stvarnu situaciju preživljavanja. Znači, on mora tražiti hranu, loviti, paziti da se ne razboli ili pokupi neki virus, a ujedno mora i obavljati nuždu. Ako lik previše jede, udebljat će se, čime će se njegovi pokreti usporiti i imat će manje šanse za preživljavanjem. Kada su objavili nekoliko videoklipova s prikazom rada metabolizma lika, skužili su da je gamerska javnost oduševljena. Odlučili su da tu neće stati, nego nastaviti s repliciranjem stvarnoga života.

Gljive, otrovi...

- Računali smo koliko koja vrsta hrane ima ugljikohidrata, roditelji jednog dizajnera su liječnici pa su nam objasnili kako djeluju neki otrovi ili virusi na tijelo čovjeka. Kontaktirali smo stručnjake za gljive koji su nam objašnjavali djelovanje različitih vrsta gljiva, a dosta toga smo i sami istraživali preko neta - otkriva Levenski.

Uskoro su se ljudi počeli javljati njima s namjerom da poboljšaju realnost igre. Tako su im se javili i pripadnici američke vojske koji su im dodatno pojasnili balistiku, kako vremenski uvjeti i gravitacija utječu na putanju metka te kako uistinu izgleda borba na život i smrt. I malo po malo igra je počela poprimati sve veći broj obožavatelja. Prvi video koji je sadržavao dio gameplaya pogledan je 10 milijuna puta, a njihove videozapise dijelili su popularni streameri i druge gaming stranice.

Uskoro je u projekt ušao i najveći hrvatski game studio Croteam, kao i izdavač Devolver Digital, nakon čega su stvari počele poprimati sve ozbiljnije šanse za uspjehom. U Gamepiresu su proširili svoj tim sa šest na 16 ljudi, povećali su broj servera, dobili kapital i sredstva i sve je bilo spremno da igra krene u ozbiljnu produkciju. Što je više vrijeme odmicalo, to se sve više znalo da ih očekuje veliki uspjeh. Njihovi videi su na Twitchu toliko puta pregledani da se vrijeme nije mjerilo u satima, nego u godinama (do danas je pregledano 254 godine videa), njihova igra bila je na popisu želja čak 100.000 korisnika Steama, a pozitivne kritike stizale su sa svih strana. I 29. kolovoza Scum je ugledao svjetlo dana i sve ostalo je, kako kažu, povijest.

- Sada nas čeka jedno razdoblje prilagodbe. Kako se igra nalazi u early eccesu, pratimo zahtjeve igrača kako da igru poboljšamo i učinimo još boljom i zabavnijom. Ujedno, selimo se u novi prostor, ovi zidovi postali su malo premali sada. I nastavljamo ovako. Iskreno, ne mogu procijeniti koliko ćemo još igrača dobiti. Ako smo došli do milijun, zašto ne bismo mogli i do dva ili tri? Vidjet ćemo, u ovom trenutku je samo nebo granica - kaže Levenski.