STALNI IZAZOV

Kako riješiti kadrovske probleme koji muče hrvatsku industriju videoigara

Panel ”Obrazovanje i potrebe game development industrije u Hrvatskoj: boljim kadrom do boljeg proizvoda”

 Algebra/
Iako je situacija u hrvatskoj gejmingu danas bitno bolja nego što je bila, problemi koji je muče slični su onima koji su je mučili i prije deset i više godina

Kada sam u srpnju 2015. o stanju u hrvatskoj gejming industriji razgovarao s tadašnjim glavnim tajnikom Saveza hrvatskih proizvođača videoigara (CGDA) Antom Vrdeljom i drugim insajderima, industrija je bila usred ekspanzije.

Prema podacima za 2013. koje je podijelio sa mnom, industrija je te godine imala 57 stalnozaposlenih, 100 posto više nego 2012. i 200 posto više nego 2009. godine. Tvrtke koje su radile igre 2013. ostvarile su prihod od 21 milijun kuna. Usporedbe radi, prihod industrije u 2009. godini iznosio je tek četiri milijuna kuna. U trenutku kada smo Vrdelja i ja razgovarali, proizvodnjom videoigara bavilo se 11 tvrtki, a on mi je bio rekao da je očekivao da će ih do kraja 2015. biti 15.

Sve su to postigli praktički bez ikakve pomoći institucija, kako financijskih tako i kulturnih te obrazovnih. Dapače, neke su ih čak i usporavale. Nisu ih, međutim, namjerno sabotirale. Jednostavno nisu znale da gejming industrija postoji.

Da nije bilo entuzijastičnih i predanih, pitanje je bi li ja od tadašnjih glavnih aktera hrvatskog gejminga imao čuti išta osim priča o tome što je moglo biti.

Prisustvovao sam svojedobno i dvjema raspravama o problemima koji more hrvatske gejming tvrtke koje su se u travnju 2016. godine održale u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) - jedna se ticala nedostatka kadra koji bi domaćim studijima za razvoj videoigara omogućio da nastave rasti, a druga poreznog opterećenja rada koje je kočilo njihov razvoj.

image
Goran Mehkek/Cropix

Iako nije bilo realno očekivati da će se problem nedovoljne institucionalne potpore za gejming riješiti između ljeta 2015. i proljeća 2016., izaslanici Vlade i Ureda predsjednice Republike Hrvatske koji su sudjelovali u raspravama rekli su da se na rješavanju kadrovskih problema radi te da se situacija neće promijeniti preko noći.

Ulaganje više novca u institut cjeloživotnog obrazovanja, definiranje kurikuluma obrazovnih institucija prema potrebama tržišta te reformiranje instituta stručne prakse spomenuti su kao moguća rješenja za problem sporog generiranja visoko specijaliziranih visokoobrazovanih stručnjaka koji su gejming tvrtkama potrebni. Što se tiče poreznog opterećenja, konstatirano je da su porezi na visoke plaće preveliki, da hrvatske gejming tvrtke stručnjacima ne mogu ponuditi iste plaće kao svjetske tvrtke te da dvostruko oporezivanje domaćih tvrtki koje dobar dio svojih prihoda ostvaruju na tržištu Sjedinjenih Američkih Država tim tvrtkama iz džepa izbija dosta novca, novca koji bi voljele zadržati, a proslijediti poreznicima.

Razmjena informacija koja se tog dana dogodila u HGK svakako je bila korisna, međutim, izaslanici hrvatske gejming industrije nikako nisu bili zadovoljni onim što su čuli.

Situacija se otad do danas osjetno promijenila.

Institucionalna potpora

Visoko učilište Algebra od 2017. studentima stručnog diplomskog studija primijenjenog računarstva nudi mogućnost da se specijaliziraju za razvoj računalnih igara, gejming poduzetnički inkubator PISMO u Novskoj koji je pokrenut 2018. zainteresiranima nudi edukacije iz razvoja videoigara, Tehnička škola Sisak i Srednja škola Novska od 2019. odnosno 2020. učenicima omogućavaju da postanu tehničari za razvoj videoigara, a Akademija za videoigre Machina od 2013. nudi tečajeve iz razvoja videoigara. Uz njih, studenti Akademije dramske umjetnosti i Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu mogu slušati kolegije koji su vezani za programiranje i osnove razvoja videoigara. Konačno, u sklopu projekta Edu4Games koji se provodio od 2019. do 2022. razvijen je diplomski studijski program Dizajn i razvoj videoigara s četiri usmjerenja te četiri nova programa cjeloživotnog učenja.

Što se tiče financiranja, videoigre su u Zakon o audiovizualnim djelatnostima ušle 2018. godine te se hrvatski studiji za razvoj videoigara otad mogu javljati na javne pozive za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativnim industrijama. Domaće se tvrtke više od pet godina javljaju na pozive za financiranje razvoja videoigara koji se raspisuju u okviru Programa "Kreativna Europa", a 2019. prvi se put dogodilo da je jedan hrvatski studio povukao novac iz tog fonda Europske unije. Uz to, Hrvatski audiovizualni centar razvoj i proizvodnju videoigara počeo je financirati 2021. godine.

Povrh toga, gejming inkubator PISMO podupire startupe koji se žele probiti u industriji videoigara, a napravljeni su i određeni pomaci u smislu smanjenja poreznog opterećenja plaća u gejming industriji. Hrvatska i SAD potpisali su početkom prosinca 2022. godine sveobuhvatni sporazum o porezu na dohodak kojim će građani SAD-a i Republike Hrvatske izbjeći dvostruko oporezivanje.

CGDA je u drugoj polovici prosinca 2022. predstavila analizu hrvatske industrije videoigara u kojoj je stajalo da našim studijima ide bolje nego ikad.

Analizom je obuhvaćen period od 2019. do 2021. godine, a ona je otkrila da je prihod domaćih studija za razvoj videoigara 2019. iznosio 281 milijun kuna, da se 2020. popeo na 567 milijuna kuna te da je 2021. godine bio 485 milijuna kuna. Istaknuto je da za drastičan skok prihoda u 2020. zaslužna prodaja Nanobita švedskom izdavaču videoigara Stillfront grupi.

image

Glavni tajnik CGDA Aleksandar Gavrilović

Zeljko Puhovski/Cropix

Analiza je pokazala da se u Hrvatskoj razvojem igara bavi 66 tvrtki te da su u njima 2021. godine radile 474 osobe. Usporedbe radi, u hrvatskim su gejming tvrtkama 2019. radile 333 osobe, a 2020. zaposlenih je bilo 415. Studiji su 2021. godine ostvarili ukupnu dobit od 90,5 milijuna kuna. Osim tih 66 tvrtki, razvojem videoigara bavi i se 75 startupa.

CGDA navodi da je hrvatski gejming od 2018. do 2022. dobio ukupno 1,5 milijuna eura poticaja. Kako biste dobili ideju koliko je to "malo", domaći su studiji, primjerice, 2021. godine ostvarili 64,4 milijuna eura prihoda, a dobili nešto više od 256.000 eura poticaja.

Potraga za talentima

Iako je situacija u hrvatskom gejmingu danas bitno bolja nego što je bila početkom 2010-ih, a o godinama prije toga da i ne govorimo, problemi koji je muče slični su onima koji su je mučili i prije deset i više godina. Institucije, premda osjetljive na njihove probleme, gejmerima još nisu u potpunosti naklonjene. CGDA je tako u svojoj analizi ustvrdio da će se industrija nastaviti razvijati samo bude li se ulagalo u edukaciju, pojednostavi birokracija, nastavi s ulaganjima u razvoj studija te promjeni percepcija gejminga, odnosno ako ga se uspije etablirati kao ravnopravnog člana šire kulturne zajednice.

No, jedno je reći da treba ulagati u edukaciju kao takvu, a sasvim drugo znati u što točno treba uložiti. Visoko učilište Algebra prošlog je petka u sklopu eventa "Gamedev weekend @Algebra 2023" organiziralo panel pod nazivom "Obrazovanje i potrebe game development industrije u Hrvatskoj: boljim kadrom do boljeg proizvoda" kako bi se otvoreno raspravilo o kadrovskim problemima s kojima se domaće gejming tvrtke susreću te kako ih u suradnji s akademskom zajednicom mogu riješiti. Sudionici panela bili su dekan Algebre Mislav Balković, dekan FER-a Vedran Bilas, suosnivač Nanobita Alan Sumina i direktor Nanobita i predsjednik Croatian Game Development Alliancea Ivan Murat, a moderator je bio predavač na Algebrinu diplomskom studiju razvoja računalnih igara Igor Margan.

image
Algebra/

Margan je na samom početku Suminu i Murata pitao koje kadrove domaće gejming tvrtke teško pronalaze.

"Developere možemo za par mjeseci naučiti kako da rade s alatima poput Unityja. Međutim, teže nam je pronaći producente i game dizajnere. To su neka znanja koja se ne uče na fakultetima. A i kada bi se učila, pitanje je za koju bi se nišu učila. Razvoj videoigara nije homogena industrija. Igre za mobitele drugačije su od računalnih igara. Tu je praksa najbitnija", rekao je Alan Sumina. "Mi u našim budućim zaposlenicima nastojimo uočiti potencijal. Ne moraju nužno biti obrazovani za jedan tip posla. Bitnije nam je da su spremni učiti te da mogu napredovati", naglasio je.

"Gejming je prilično kreativan. Vi radite nešto što bi trebalo biti kombinacija filma, knjiga i zabave. Mi u Nanobitu zapošljavamo otprilike jedan broj developera i artista. Naš obrazovni sustav ne radi dovoljno da ih pripremi za rad u alatima koji su potrebni za brzi razvoj igara", nadovezao se Ivan Murat. "Nanobit se okrenuo tome da traži talentirane ljude i onda ih sam uči raditi ono što je tvrtki potrebno", zaključio je.

Murat i Sumina su se složili da na hrvatskom tržištu rada najviše nedostaje dizajnera videoigara, a Sumina je rekao da su u Nanobitu na tim pozicijama do sada radili isključivo stranci.

Na pitanje kako vidi suradnju i obrazovnih institucija, Murat je rekao da da tvrtke mogu detektirati promjene na tržištu i trendove te potom te informacije prenijeti obrazovnim institucijama. "Pitanje je koliko brzo obrazovni sustav može odgovoriti na te promjene", dodao je Murat.

Balković je rekao da i obrazovne institucije imaju problema s manjkom stručnjaka te da obrazovna scena u području gejminga zbog toga nije toliko razvijena.

image

Alan Sumina (drži mikrofon), Ivan Murat, Vedran Bilas, Mislav Balković

Algebra/

"Naravno da je za poslodavca idealno kada zna što treba i to na tržištu rada može pronaći. Međutim, to ne postoji nigdje", rekao je Bilas te dodao da se stručnjaci ponekad moraju uvesti. Dekan FER-a ustvrdio je da se obrazovanje zbiva na više razina i u različitim formama, od tečajeva i specijalizacija do sveučilišta. "Kako idete prema višim razinama, tako postaje sve teže pokrenuti neki obrazovni program. Uvjeti su sve rigorozniji i potrebno vam je mnogo vremena da ga pokrenete", objasnio je Vedran Bilat.

Kolege iz IT sektora rekli su mu, napomenuo je, da tijekom studija nisu stekli dovoljno znanja o stvaranju proizvoda, stoga on studentima želi omogućiti stjecanje takvih znanja.

Sumina, međutim, sumnja da obrazovne institucije mogu reagirati na kretanja u industrijama koje se, poput gejminga, jako brzo mijenjaju. "U jednom gejming studiju s kojim sam upoznat umjetna inteligencija stvara likovna i grafička rješenja. U njemu radi samo jedan umjetnik koji je nadgleda i pokušava je podučiti da radi ono što studiju treba. Pitanje je koliko će umjetnika u budućnosti biti potrebno na tržištu", rekao je suosnivač Nanobita. "Teško je znati kako će tržište rada izgledati za četiri-pet godina", dodao je.

Studenti trebaju studirati, a ne raditi

Panelisti su najžustrije raspravljali o studentskoj praksi i studentskom radu. Murat i Sumina rekli su da Nanobit u značajnoj mjeri koristi studente, ali u sklopu instituta studentske prakse. "Studentima nadopunjujemo potrebe. Naravno, nećemo na njih prebaciti jako velik i ozbiljan dio posla, ali ih dosta koristimo. U odjelima za razvoj videoigara praktički uvijek imamo studente", rekao je Murat. Sumina se nadovezao rekavši da su dulje prakse bolje i za studije i za studente jer se tijekom njih više može i napraviti i naučiti.

Balković je ustvrdio da se situacija s praksom promijenila kad su poslodavci uočili da im se sve manje ljudi javlja na oglase za posao. "Hrvatska je u šest godina izgubila 20 posto populacije koja se upisuje na visoko obrazovanje. Izgubljeno je 19 posto ukupne kumulativne populacije svih srednjoškolaca. To je ravno katastrofi", rekao je dekan Algebre te dodao da danas ima tvrtki koje se trude oko studenata koji im dođu na praksu, što prije pet godina nije bio slučaj.

image

Alan Sumina, Ivan Murat (drži mikrofon), Vedran Bilas, Mislav Balković

Algebra/

"Ne možemo biti sebični. Moramo gledati širi interes. Poduzetnici nisu sveci, kao što to nisu ni sveučilišta. Privatne škole, a javne škole posebice, trebale bi provoditi javne politike. Studentski rad je vrlo osjetljiva tema općenito i poslovno-etički vrlo osjetljiva tema. Moja generalna poruka svima koji na to mogu utjecati i koji u tome sudjeluju glasi - pustite studente da studiraju. Student koji je odlučio studirati na zahtjevnom četverogodišnjem ili petogodišnjem tehničkom studiju ima vrlo ozbiljnog posla. Ima dva ECTS-a opterećenja tjedno, što je ekvivalent 60 radnih sati. Student ne može raditi puno radno vrijeme. Ne da to nije dobro, nego on to ne može i, eventualno, ne smije. Poruka poslodavcima, a poruka i studentima - ne dajte nikome da vam otme te godine. Imat ćete vi puno vremena nakon toga raditi za različite poslodavce. Vaše je studentsko vrijeme vrijeme za studiranje", rekao je Bilas te dodao da je bolje inzistirati na implementaciji modela plaćenog diplomskog rata. "To postoji svagdje u Europi. Student radi na poslu koji su zajednički definirali fakultet, koji jamči javnom ispravom da je to ekvivalentni posao, i poslodavac koji takav posao daje. Iz perspektive poslodavca, to je prilično zahtjevno. Nisam upoznao baš puno poslodavaca u Hrvatskoj koji su mogli to izvesti."

Murat je potom rekao da on ne misli da studenti trebaju raditi puno radno vrijeme, ali da studenti znaju napustiti fakultet kad im se ponude ozbiljna primanja. Sumina je dodao da se radu okreću studenti koji su pri kraju studija te da u gejming studiji rijetko kada zapošljavaju studente koji su usred studija. "Mi ne tražimo radnu snagu, ispomoć, mi tražimo talente. Uloga je sveučilišta da razvija te talente i način razmišljanja. Ne očekujemo da će k nama doći netko tko može raditi na onom na čemu radimo, očekujemo pametne mlade ljude koji znaju razmišljati na određen način. Nama trebaju oni koji imaju izrazito razvijeno logičko razmišljanje i rješavanje problema", ustvrdio je direktor Nanobita.

Porezni mač

Nakon rasprave o studentskom radu, otvorena je tema o zadržavanju i privlačenju zaposlenika te važnom pitanju primanja i plaća. Margan je prilikom uvoda u temu konstatirao da je IT zajednica 2021. izgubila 1700 kvalificiranih radnika, odnosno tri posto kadra. Od svih zemalja članica EU, Hrvatsku je odljev mozgova najviše pogodio. Murat je konstatirao da se taj odljev osjetio i u Nanobitu te da još ne mogu konkurirati tvrtkama sa Zapada. "Kad netko na LinkedIn stavi da radi kod nas ili da je radio kod nas, drugi dan dobiva ponude", dodao je Sumina.

"Nemjerljivo je veća šteta za društvo kad državu napusti osoba koja radi proizvode nego kad ode netko tko pruža usluge. Ti koji proizvode plasiraju na tržište ostvaruju profit i dobit te na to plaćaju porez, što nama svima nešto znači", rekao je Balković. "Hrvatska je lani imala najveći rast BDP-a i kvalitete života u EU. Imali smo i velik pad zbog korone, ali smo onda imali i veliki rast. Naša je razina prilično konkurentna i kada bi se smanjio porezni pritisak na plaće, pogotovo na ove više, bila bi još konkurentnija. Hrvatski porezni mač prilično je velik kada ga usporedimo s onim u sličnim zemljama kao što je Slovačka. Kad bismo bili u tom smislu konkurentniji, znatno bi se manje ljudi iseljavalo", istaknuo je.

image

Alan Sumina, Ivan Murat, Vedran Bilas, Mislav Balković (drži mikrofon)

Algebra/

Bilas je rekao da su druge zemlje također proživjele valove odlazaka i povrataka ljudi te da se Hrvatska na to treba pripremiti. "Mi smo potpuno integrirana članica EU, pitanje je koga mi dovodimo. Trebamo se ponašati kao zapadnjaci i reći da netko treba doći i k nama", dodao je dekan FER-a.

Panelisti su se u većoj mjeri složili s time da Hrvatska treba osmisliti i implementirati strategiju za uvoz stručnjaka, ali i iskoristiti već implementirane sustave kao što je bolonjski proces.

"Mi na fakultet dovodimo istraživače iz cijelog svijeta, možemo se izboriti za relativno visoku plaću, a zakon od nas traži da ih zaposlimo po koeficijentima iz uredbe o koeficijentima u javnom sektoru. To je problem. To je nešto što se može riješiti nekim jednostavnijim zahvatima", ustvrdio je Bilas.

"Trenutno smo na dnu Europe po atraktivnosti za dolazak k nama na studij. Ne govorimo pritom o Erasmusu. Tu je ogroman potencijal za razvoj. Ako se počnu nuditi atraktivni studijski programi na engleskom i ako država ubrza i olakša proces izdavanja viza, postat ćemo atraktivnija destinacija", nadovezao se Balković.

Integrativno društvo

"Djelatnici studija iz grupacije u kojoj je Nanobit ne bi imali ništa protiv da rade iz Hrvatske. Tako su mi rekli u privatnim razgovorima. Mi smo strancima privlačni. To su ljudi koji žive u Njemačkoj, Švedskoj, Hong Kongu i Americi. Oni bi došli, ali porezna su opterećenja kod nas drastično veća", dodao je Murat.

Postavilo se potom pitanje može li obrazovni sustav pomoći da se popuni postojeća rupa u radnoj snazi. Bilas i Balković rekli su da FER i Algebra intenzivno surađuju s industrijom. "Od 200 IRI projekata koji kroz Ministarstvo gospodarstva dolaze iz fondova EU, 63 su na našem fakultetu, iz svih su domena, a nekoliko njih čak i iz gejminga. Komunikacija je tu dvosmjerna, nekad inicijativa ide s naše strane, a nekad dođe od industrije. Imamo program Nukleus za poticanje studentskog i istraživačkog poduzetništva. To također vidimo kao model suradnje, angažirali smo hrvatska poduzeća koja iznose svoje probleme, a onda mi tražimo i okupljamo studentske interdisciplinarne timove koji bi na tim problemima radili", rekao je dekan FER-a, a dekan Algebre ustvrdio da diplomskog studija razvoja računalnih igara ne bilo da Algebra ne surađuje s industrijom.

image

Alan Sumina, Ivan Murat, Vedran Bilas (drži mikrofon), Mislav Balković

Algebra/

Što se tiče problema koji otežavaju dovođenje stranih stručnjaka u Hrvatsku, panelisti su konstatirali da je ishođenje i obnavljanje radnih dozvola i viza opterećeno birokracijom, a Bilas je rekao da je Hrvatska jedna od zemalja koje nemaju stipendije za strane studente. "Ne ponašamo se kao integrativno društvo kojemu nedostaje ljudi", zaključio je Bilas.

"U Češkoj nakon studiranja možete ostati i dvije godine tražiti posao makar ga na koncu ne našli. Indijcu je to fora. Hrvatska kaže - možeš dobiti plavu kartu ako na dan kada ti završava studij imaš poslodavca. Onda ostaješ, a ako ne, mi te vraćamo nazad. Mi smo preuzeli europsku direktivu da se svaka godina studiranja broji kao pola godine prema stjecanju prava na državljanstvo. Ti nakon pet godina studija imaš dvije i pol godine, a ne pet koliko ti treba. Litva to nije tako napravila. Ona je rekla da ima problem i da neće poštovati tu direktivu", rekao je Balković. "Ne smijemo samo kopirati, nego moramo učiniti iskorak", poručio je dekan Algebre.

Neki kadrovski problemi mogu se riješiti pomoću EU fondova

Nakon što su na panelu “Obrazovanje i potrebe game development industrije u Hrvatskoj: boljim kadrom do boljeg proizvoda” izneseni kadrovski problemi s kojima se suočavaju hrvatske tvrtke koje rade videoigre, na predavanju "Natječaj: Transformacija i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija, 33 milijuna eura dostupno iz EU fondova" koje je održala direktorica tvrtke PJR Consulting i predsjednica Udruge profesionalaca za fondove Europske unije Ana Fresl prezentirana su i potencijalna rješenja za dio tih problema.

"Riječ je o jedinstvenom natječaju u povijesti Republike Hrvatske jer se potreba za njim javila zbog posljedica pandemije koronavirusa. Izvor financiranja je Plan oporavka i otpornosti, ekstra budžet koji je Europska unija omogućila, odnosno osnovala i utvrdila za zemlje članice zbog posljedica koje je pandemija imala na neke industrije. U Hrvatskoj su tijekom pandemije najviše stradali turizam te kulturna i kreativna industrija", rekla je Fresl.

Za spomenuti je Poziv osigurano 33 milijuna eura (250 milijuna kuna) bespovratnih sredstava, a Fresl je pojasnila što se s natječajem želi postići.

"Cilj je natječaja pomaganje konkretnim dionicima industrije. Poticat će se oni projekti koji potječu iz kreativnosti, ali i kompanije koje imaju potencijal za ostvarivanje rasta. Očekujemo da će u sklopu ovog natječaja sredstva dobiti one tvrtke koje će rasti. Poanta je pomoći industriji, a ne točno pojedinačnim projektima i idejama. Ne financira se produkcija nego industrija, sektor. Želi se osnažiti kompanije, želi se da one imaju više imovine i da su sigurnije u sebe kako bi ostatak svog kapitala mogle slobodnije ulagati u kreativnost", dodala je direktorica PJR Consultinga.

"Ovaj natječaj uopće ne predviđa da vi predlažete kreativne projekte. Nije vezan uz sadržaj. Vezan je uz nabavu imovine. Tvrtke će sadržaj raditi s oslobođenim sredstvima zato što će dobiti ova bespovratna sredstva. Ovaj natječaj je zapravo šoping lista. Ovakvi se natječaji rijetko javljaju", objasnila je Fresl.

Hrvatske gejming tvrtke moći će se javiti Poziv te tražiti potpore za ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu, savjetodavne usluge povezane s projektom, usavršavanje djelatnika, sudjelovanje na sajmovima i aktivnosti povezane s provedbom projekta.

S obzirom na to da je na panelu o kadrovskim izazovima istaknuto da se hrvatske gejming tvrtke neke stručnjake jednostavno ne mogu pronaći na domaćem tržištu rada, osobito bi im interesantan trebao biti segment Poziva koji se tiče usavršavanja djelatnika.

"Ulaganje tih sredstava u obrazovanje bilo bi mudro", rekla je direktorica PJR Consultinga kasnije u razgovoru za Jutarnji te dodala da je obrazovanje čest trošak koji se financira.

Hrvatske gejming tvrtke koje su tanke s kadrom, a ne mogu si priuštiti da čekaju da obrazovne ustanove na tržište rada kontinuirano izbacuju sve stručnjake koji su im potrebni, ovaj Poziv mogu iskoristiti da preskoče to čekanje, smatra Fresl.

"Ključno je biti ambiciozan i vjerovat da će iduće tri godine biti dobre. Uspješni će biti oni koji vjeruju u sebe i koji zaboraviti ovakvih par godina te promisliti o nekih boljih par godina i onda još nekih par godine. Ovdje treba vizija", zaključila je Fresl.

Očekuje se da će se Poziv objaviti do kraja ožujka 2023. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 15:18