FOTO Kličko otvorio privatni muzej u Zagrebu: Izloženi nabildani Isus, Bruce Lee...

Nestrpljivih i zainteresiranih posjetitelja novog i jako vaľnog izlagačkog prostora na zagrebačkom Črnomercu, Laube, stiglo je mnogo i pola sata ranije prije nego što je bilo napisano na pozivnici.

I dok su konobari posjetitelje dočekivali sa šampanjcem, mladi su umjetnici sjedili sa strane, na rubu pločnika i čekali da se otvori prostor koji je važan za sve njih.

Kontrast koji je itekako važan za ovu vrstu privatnog izlagačkog prostora. Taj se kontrast nastavlja i unutra. Na etaži unutar samog galerijskog prostora , smješteni su poslovni prostori Filip Tradea. Zaposlenici tvrtke tako kroz staklene prozore svojih ureda mogu promatrati i umjetnine i posjetitelje. Slikar Lovro Artuković, koji je s 33 rada najzastupljeniji umjetnik u galeriji na otvaranje je došao iz Berlina gdje trenutačno živi i kako se čini, namjerava i ostati.

Upoznaje me s nekoliko svojih dobrih prijatelja koji su s njim na otvaranje stigli iz Njemačke, no većina od njih dobro je poznata likovnoj publici: oni su protagonisti Artukovićeve slike “Potpisivanje deklaracije o pridruživanju Zapadne Hercegovine i Popova polja Republici Hrvatskoj (Tko je naručio pivo?)” koja je bila izložena i u Klovićevim dvorima, pa su već bili u Zagrebu.

Inače, niz je detalja kojima je ova slika promijenjena od poslijednji put kad smo ju vidjeli. Kiparica Marija Ujević koja je oduąevila sve svojim slikama, trenutačno, kako nam kaže u svojem novom ateljeu priprema i nove. Nije ranije vidjela slike u dijalogu s prostorom. Zadovoljna je. Kao i slikari Zlatan Vehabović i Matko Vekić, koji polako pristižu, i čija su djela također u prostoru.

Kuća za ljude i umjetnost izvana je specifične crne boje. Uz nju je gradiliąte, budući stambeno-trgovačko-poslovni prostor. Laubu gotovo pa nadvisuje crvena Kožarićeva skulptura, “Uzlet”. Posjetitelji se sve više okupljaju, ima ih sigurno par stotina, u redu, tik pokraj svoje skulpture, stoji i Kožarić:

- Hoće li više početi - govori nestrpljivo čekajući u redu 90-to godišnji umjetnik. U samom su prostoru i njegovi “Autoporteti”, sa različitim veličinama nosa. Zanima ga kako sve to izgleda, kao i većinu posjetitelja koji još nisu bili u prostoru čiji se postav radio do zadnje sekunde pred otvaranje.

Kolekcionar Tomislav Kličko svoje je posjetitelje dočekivao u bijelom odijelu, vidno razdragan. No, otvaranje nije moglo početi sve dok nisu dobili “dozvolu” od Teatra EXIT, smještenom također u ovom dijelu grada. Povelju o snošljivosti je glumac Matko Raguž pročitao na razglasu. Obećano je i da neće biti reketarenja između ove dvije kulturne instucije. Lauba je prostor nazvan prema igri koju je kolekcionar Kličko igrao u Vrbovcu, gdje je odrastao: cilj je igre bio penjati se po kruľnom drvoredu s kroąnjama, a da se pri tom ne dotakne tlo, i tako osvojiti cijelu Laubu.

Ovaj se kolekcionar često žali da je odrastao na goblenima. Prva umjetnina koju je kupio bila je grafika Otona Glihe, no brzo se njegov ukus profilirao u drugom pravcu. U zemlji privatnih kolekcionara koji svoj ukus žele potvrditi tako da kupuju djela Bukovca ili Medovića, ova se privatna zbirka itekako ističe. S vremenom je, uz pomoć Vanje Žanko, kustosice profilirana ukusa i s dobrim osjećajem i za ono što tek dolazi, Kličko prikupio 500 važnih umjetničkih djela. Oko petina njih izložena je od sinoć pa kroz slijedećih mjesec dana u prostoru Laube.

Smještene su u okruženju bogatom simbolima i povijesti koje arhitektica Morana Vlahović nije željela puno mijenjati: kuća je prošla nekoliko različitih života, a svaka je promjena u toj kući ugradila novi sloj, i svaki je sloj vidljiv u dijalogu sa tim umjetninama. Arhitekt Andrija Rusan, urednik poznatog časopisa za arhitekturu oduševljen je radom svoje kolegice: - Ovo definitivno ulazi u novi broj “Orisa” - kaže. Stigle su i najvažnije žene hrvatskih muzeja.

Ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Snježana Pintarić kaže: - Čestitam im na hrabrosti postava, kustosica MSU Nada Beroš ide i korak dalje:

- Ovo je pravi njujorški senzibilitet, prostor koji nam je neophodan. Da je bar viąe kolekcionara poput Klička, slika bi suvremene umjetnosti bila puno jača i potpunija - kaže. Oduševljenje dijele i ravnateljica Klovićevih dvora Vesna Kusin, te Vesna Jurić Bulatović, voditeljica marketinga Muzeja za umjetnost i obrt. No, želje Nade Beroš za sada nisu uslišane, svi će umjetnici reći kako je podatak da i vlasnik Kličko i kustosica Vanja Žanko često obilaze ateljee umjetnika, izuzetak, a ne pravilo.

Na otvaranje je došlo nekoliko stotina ljudi: i poslovni ljudi, i pisci, i umjetnici, i niti jedna negativna riječ, samo riječi hvale: povjesničar umjetnosti Zvonko Maković, povjesničarke umjetnosti Željka Čorak i Ljuba Gamulin, s HTV-a Hloverka Novak Srzić, ali i Elizabeta Gojan, redatelj Rajko Grlić, Kličkov prijatelj, galerista Ivo Jerič, fotografi Mio Vesović i Boris Cvjetanović, dizajner Ante Rašić, umjetnica Nika Radić...