U njihovim životima planine su bile prve. Počele su kao planinarke, alpinistice, speleologinje. Nakon brda, došla je medicina. U svojim bolnicama i ambulantama, one su liječnice. U brdima, one su pripadnice hrvatske Gorske službe spašavanja . - Kad se penjaču nešto dogodi u brdima, nitko mu ne može pomoći osim drugoga penjača - kaže Ivana Buklijaš, anesteziologinja u splitskoj bolnici, alpinistica i speleologinja.
U akcijama GSS-a liječnice su spasioci kao i drugi, spuštaju se u jame, penju na litice, spuštaju nosila i obrađuju pacijente u često nemogućim uvjetima. Viša medicinska sestra Ana Maričić radi u Zavodu za hitnu medicinu zadarske županije. Šefica je Hitne u Starigradu i nadležna za ispostave Posedarje i Autoput, a njezina stanica GSS-a ljeti je hektična jer puno ljudi dođe u brda, posebno na Paklenicu. Ana je godinama radila u bolnici na intenzivnom odjelu, u noćnim smjenama, dramama, reanimacijama, ali to joj je, kaže, bilo prestatično. Nije mogla sjediti u zgradi i čekati da nekome pruži pomoć. Danas, sa 140 sati mjesečno na terenu s Hitnom, edukacijama koje vodi za Županijsku hitnu službu, cijelim administrativnim poslom oko vođenja stanica Hitne pomoći i spasilačkim akcijama GSS-a, konačno osjeća da je ispunila svoj poziv. U 9 godina u GSS-u sudjelovala je u stotinama akcija. Prije dvije godine spašavali su 10-godišnjeg dječaka iz Njemačke iz jame u Karinu Donjem, 2008. su spasili onoga češkog turista na Paklenici zbog kojega su turisti koji vole brda među Hrvatima zaradili imidž naivnih avanturista. Godinu dana ranije spašavali su mađarskog penjača koji je sa 12 metara pao ravno među posjetitelje. Nije rijetkost da mora zbrinjavati unesrećene balansirajući oko njih na jednoj nozi, zakvačena užetom. Amputirano stopalo austrijske penjačice na Paklenici sanirala je na stijeni - Penjačica je pala s jednog platoa na drugi. Kad smo stigli do nje, stopalo joj je visilo na komadiću kože. Obradili smo je, transportirali u bolnicu... uspjeli smo, kući je otišla sa svojom nogom - ponosno kaže Ana. Takve akcije mediji obožavaju, svakoga ljeta puni su akcijske drame s “ljudima u crvenom”.
Penji se i čekaj poziv
- Ljudi u GSS dolaze iz različitih motiva, neki upravo zato što u medijima vide spektakularne spasilačke akcije s puno specijalističkog rada, ali ostaju samo oni s dovoljno ljubavi i entuzijazma prema ovom poslu - kaže Ana. Razlog je to što spasilačka stvarnost nije avanturizam. Filozofija je penji se i čekaj da te zovu. Moraju uvijek biti spremni.
Više od 80 posto akcija čine pomaganje hrvatskim građanima, naporna pretraživanja terena, potrage za starim ljudima koji odlutaju od kuće, vraćanje zalutalih planinara, izvlačenje ozlijeđenih skijaša, spašavanje stradalih u prometnim nesrećama, padovi u provalije. Nema biranja akcija. - Samo je ulazak i izlazak iz GSS-a dobrovoljan. Sve ostalo se smatra obvezom - kaže Lana Đonlagić. Specijalizantica maksilofacijalne kirurgije u KBC-u Dubrava, vrsna alpinistica i speleologinja, bila je i članica prve ženske ekspedicije na Mount Everest, koja se pretvorila u jednu od njezinih najzahtjevnijih spasilačkih akcija.
Svaka čast Himalaji, ali...
U 2. kampu, kao jedan od rijetkih liječnika i spasilaca na toj visini, imala je pune ruke posla pomažući unesrećenim alpinistima. Zapravo toliko da je u jednom trenutku s kolagama na više od 6450 metara improvizirala novi spasilački tim. Himalaja je kultno mjesto svakog alpinista, ali Lana kaže da je kruna njezine alpinističke karijere njezin rad u GSS-u. - Biti penjač i znati kako pomoći drugima, za mene je to čast - kaže. Ljudi koji čuju zov planina dobro se prepoznaju, razumiju tu strast. - Ne volim kada ljudi za nekoga tko u brdima doživi nesreću kažu neka mu je, što je išao tamo - ističe Lana. - Ljudi imaju različite interese, netko voli sjediti kod kuće, netko planinari. Svačiji izbor treba poštovati. Nesreća se može dogoditi svakome, događa se i iskusnim profesionalcima, a važno je da im je dostupna kvalificirana pomoć.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....