200 godina konzerve: Omiljena dizajnerska inspiracija nastala iz nužde

Kada danas, 200 godina otkako je izmišljena, spomenemo konzervu, mnogima je prvotna asocijacija - mesni doručak, skuša, srdela, tunj sa ili bez povrća te varijacije na prehrambene konzerve. Drugi se, pak, prvo sjete Andyja Warhola i njegove - konzerve Campbell-juhe, jednog od kultnih slikarskih djela iz Andyjeva ciklusa slikanja predmeta iz svakodnevnog života. Upravo je te stvari iz svakodnevice jedan od najvećih umjetnika 20. stoljeća “konzervirao” za buduće generacije i pospremao u muzeje. Naslikane predmete masovne potrošnje poput konzerve Campbell-juhe ili boce Coca-Cole Warhol umnožava u sitotisku.

Konzerva je inspirirala brojne svjetske umjetnike, a kada je inspirirala Jean Paul Gaultiera djelovalo je to avangardno, otkačeno i dotad neviđeno rješenje. Svjetski poznati modni dizajner svoju novu liniju parfema smjestio je u metalnu konzervu i zaslužio aplauz na otvorenoj sceni. Kasnije su ga reciklirali mnogi i svoje, dakako nejestive, proizvode upakiravali u konzerve.

Francuz je dao ideju

Danas, primjerice, mobilni operateri diljem svijeta svoje pojedine tarifne pakete i usluge nude upakirane u konzerve slično poput Tomatova paketa. No, ipak, konzerva je prije svega izmišljena poradi dugotrajnijeg očuvanja prehrambenih proizvoda. Krv, znoj i suze, zvuči pojednostavljeno, ali je istinito, zaslužni su za industrijski razvoj kroz povijet naše civilizacije. Svi dobro znaju, ali malo o tome pričaju, da je na razvoj tiskarstva te pojedinih elektroničkih medijskih formata ponajprije utjecala novovjeka industrija XXX zabave za odrasle. No, ako smo i mogli kvalitetno živjeti bez tog suporta, bez razvoja na području konzerviranja život bi nam bio kompliciraniji. Iz iste egide “krv, znoj, suze...” dolazi i podrška za razvoj konzerve. I to direktna. Charles Louis Napoleon Bonaparte, francuski predsjednik te kasnije samoproglašeni car, za vrijeme čije je vladavine ubrzan ekonomski napredak zemlje, muku je poput svih u ono doba mučio s čuvanjem namirnica. Kako imati učinkovitu i situ vojsku koju u složenim bitkama ne trči u grmlje sa spuštenim hlačama morilo je mnoge vojskovođe, ne samo Napoleona. Navodno su i Turci kod Sinja i na Kosovu pali zbog bacilarne dizenterije ili, prostije rečeno, proljeva. Napoleon Bonaparte raspisao je nagradu za onoga tko pronađe kako dugo očuvati nepokvarenim namirnice za vojsku. Pariški kuhar Nicholas Appert izmislio je konzerviranje namirnica u staklenke, što je engleskom trgovcu Peteru Durandu dalo ideju da hranu konzervira u limenke.

Sve brža prehrana

Umjesto 4-5 mjeseci koliko je hrana trajala u staklenkama, ona konzervirana u limenkama mogla je trajati 4-5 godina. Engleski kralj mu je 25. travnja 1810. odobrio patent i taj datum smatramo kao rođendan limene konzerve. Dakle, ratovanja, ona vrlo stara, kao i ova današnja pomiču granice mogućeg i ubrzavaju tehnološki razvoj. Osim vojnika, konzerve su razgalile moreplovce i sve globtrotere tadašnjeg doba. Mnoge domaćice dočekale su svoj san - jesti jeftino a ne kuhati svaki dan i odlaziti u kupovinu hrane.

Konzerve su se u početku teško otvarale, vojnici su ih otvarali doslovno dlijetom i čekićem, čak je taj naputak jasno bio napisan na njihovim etiketama. Englez Robert Yates 1855. patentirao je prvi otvarač za konzerve. Godine 1960. lansiran je lako odstranjivi zatvarač konzervi sa zakačkom što je u jeku ubrzane industrijalizacije i novostvorenih okolnosti za “bržom prehranom” za proizvođače značilo i osvajanje novih tržišnih prostranstava.

Danas, 200 godina otkako je izmišljena, konzerva je u svim smislovima zadržala svoju funkcionalnost, a način života na našem planetu govori da će stvarnost bez nje još dugo biti nezamisliva.

Sardine, gulaš u milijunima

PIK Vrbovec proizvede više od 2000 tona konzerviranih proizvoda godišnje. Podravka godišnje proizvede oko 6500 tona konzervi. Sardina d.d. iz Postira na otoku Braču proizvodnju zasniva se na ulovu srdele i drugih vrsta sitne i krupne plave ribe, što u godišnjim brojkama iznosi: 4000 tona ili 20 milijuna konzervi. Zadarska Adria godišnje proizvede 25 milijuna konzervi, a Mirna iz Rovinja 20 milijuna konzervi.