PJESMA DANA ALEKSANDRA DRAGAŠA Jedna od najboljih plesnih pjesama svih vremena u doba 'plesa s koronom'

Sve se izokrenulo u ovim ludim vremenima pa je u Zagrebu, samo dva dana iza Uskrsa koji smo proveli u kratkim rukavima, zasniježilo kao da je Božić iz sredine 70-ih, kad je sve bilo normalno i kad sam na poklon dobio album “Arrival” ABBA-e.

Mjesecima sam ga vrtio na češkom Supraphon mono-gramofonu u obliku koferčića čija je igla izgledala poput nosa Concordea, a vinilne ploča derala poput Zetorovog traktora. Od svih božićnih poklona iz djetinjstva “Arrival” mi je bio i ostao najdraži, a to je i album s kojim je ABBA postala globalno popularnom grupom.

Dvije godine ranije bila je tek pobjednica Eurovizije čije natjecatelje ove godine, evo jedne dobre strane ove pandemije, nećemo morati gledati i slušati. Singl “Waterloo” (1974) ubrzo se popeo i do vrhova top lista europskih zemalja, što se ni prije ni poslije baš i nije događalo s pobjedničkim pjesmama tog festivala, a još manje se moglo očekivati da će do tada nepoznata švedska pop grupa postati jedna od najuspješnijih svih vremena s više od 380 milijuna prodanih ploča diljem svijeta. Navodno su samo The Beatles i Elvis Presley i, možda, Michael Jackson i Madonna te Led Zeppelin i Pink Floyd prodali više ploča od ABBA-e.

Ključni pak singl za prodor ABBA-e među najtiražnije izvođače svih vremena bio je “Dancing Queen”, neopisivo zavodljiva plesna pjesma s raskrižja Europopa, američkog disca, spectorovske wall-of-sound produkcije i zrnaca zlatne prašine engleskog glam-rocka; nabijena nenadmašnim srazom ekstatičnosti i elegičnosti koji je bio i ostao trade-mark najboljih pjesama s potpisom Bennyja Anderssona i Björna Ulvaeusa i perfektno posloženim glasovima Agnethe Fältskog i Anni-Frid Lyngstad. Kad njih dvije unisono zapjevaju “Ooh, you can dance, you can jive/Having the time of your life/Ooh, see that girl, watch that scene/Digging the dancing queen”, a potom i “Friday night and the lights are low/Looking out for a place to go/Where they play the right music, getting in the swing/You come to look for a king”, instantno osjetite potencijalnu dramu na plesnom podiju s kojeg čovjek može otići kao pobjednik ili kao gubitnik, odnosno kao pobjednica ili gubitnica jer u toj pjesmi ABBA zastupa ravnopravnost spolnog osvajanja i predavanja.

Prekrasna “Dancing Queen”, jedna od najboljih plesnih pjesama svih vremena koja je 2015. godine u “čast neprolazne kvalitete i povijesnog značaja” uvrštena u Grammy Hall of Fame, jutros mi je pala na pamet iz dva razloga. Prvi je hedonistički i odnosi se na želju da kao nekoć, kad je sve bilo normalno, zaplešem u tami nekog od zagrebačkih klubova ili barova i zaboravim na sve loše oko sebe. Drugi je sociološki jer navijam da se unikatan i liberalan, makar neki kažu i riskantan pa i nemoralan, švedski “ples s koronom”, dugoročno gledano, pokaže pravim pristupom ovoj pandemiji, odnosno primjerenijim od restriktivnijih koji, kratkoročno gledano, spašavaju nešto više života, ali i koji, dugoročno gledano, nanose teško sagledivu štetu mnogim drugim ljudima pa i cijelom društvu. Pri tome ne mislim na “Money, Money, Money”, kako se zove još jedan od hitova ABBA-e s albuma “Arrival”, odnosno na “golu” ekonomiju, koliko na to da će mnogi, potraje li ovakva karantena još koji mjesec, oboljeti pa i umrijeti od drugih bolesti koje zbog pandemije nisu “na čekanju”, a koje bi zbog karantene mogle još jače “buknuti”. Možda nije uputno kladiti se na “švedski model” borbe s koronom koji osobno ne smatram amoralnim, no ni 1973. godine, kad za nju nitko van Švedske nije čuo, pa ni 1974. godine nakon pobjede “Waterlooa” na Euroviziji, nije bilo uputno kladiti se da će ABBA postati jedna od tri-četiri globalno najuspješnije glazbene grupe svih vremena čijih novih pet pjesama željno iščekujem.