PRIJEPORI OKO KONCEPTA OBNOVE

NEIZVEDENI RAD VELIKOG SLIKARA Kako je propala ideja da Sveti Blaž dobije kupolu s Demurovom spiralom

Sam motiv spirale višeznačan je u simboličkom smislu i nije autentično kršćanski. Takvo rješenje bitno je različito od načina dekoracije kupole prema skicama Viktora Kovačića.

Golema kupola poznate zagrebačke crkve sv. Blaža, čija je unutrašnjost ovih dana osvanula obnovljena, osvježena bijelom akustičkom žbukom, prema prijedlogu arhitekta Željka Kovačića koji je vodio obnovu, trebala je dobiti naslikanu spiralu, djelo postkonceptualnog slikara Borisa Demura.

Samobor, 230912.
U Galeriji Lang u Samoboru otvorena je izlozba umjetnika Borisa Demura, koju je fotografirao Damian Nenadic, a pod pokroviteljstvom Nedjeljnog Jutarnjeg.
Na fotografiji: Boris Demur.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markicevic / CROPIX
U Galeriji Lang u Samoboru otvorena je izložba umjetnika Borisa Demura, koju je fotografirao Damian Nenadić, a pod pokroviteljstvom Nedjeljnog Jutarnjeg

U nedavno otvorenom muzeju, unutar nekadašnjeg oratorija, koji govori o bogatoj povijesti te crkve, izložen je i taj prijedlog koji evidentno nije za aktualnog uređenja realiziran.

- Ideja da se u kupoli oslika spirala je iz 2000. godine. Predložio sam je Demuru i on je odmah pristao, svidjela mu se jer on je njegove poznate spirale započinjao slikati tako da napravi križ u sredini. Njegovu sliku sam prepoznao kao nešto dobro za crkvu, da dobije sloj novog, današnjeg vremena - govori Željko Kovačić, prema čijem su projektu uređeni oltar i svetište crkve, a sada se obnavlja kupola.

Djelo velikana

Kupola u unutrašnjosti crkve sv. Blaža, zdanja koje je djelo velikana arhitekture Viktora Kovačića, promjera je 16,8 metara i visine 25,5 metara od poda crkve do tjemena. Željko Kovačić je, kako kaže, studiozno proučavao nastanak i razvoj ove crkve.

Naime, njen interijer zbog početka Prvog svjetskog rata nikad nije do kraja uređen. A da se ne radi ni o kakvom njegovu radikalnom rješenju uređenja kupole, Ž. Kovačić argumentira primjerom obnove crkve Chiesa Rossa u Milanu, koja datira iz sličnog razdoblja, a ima postmodernu neonsku instalaciju, rad umjetnika Dana Flavina. Takvih je primjera u Europi još mnogo.

- Tadašnji župnik crkve, sadašnji biskup, Mijo Gorski složio se s prijedlogom. Potpisao je i ugovor s Demurom za izvedbu spirale. Demuru je to bio izazov, interesirao se kako bi se ona mogla izvesti jer se radi o velikoj površini i velikoj visini, konzultirao je restauratore... Razrađivali smo zajedno detalje, predložio sam mu da podloga bude plavetnilo neba, a sama spirala da bude u zlatnoj boji, što mu se svidjelo jer tavu još nije napravio. U takvom rješenju smetali su vitraji u zelenoj boji s crvenim i žutim stakalcima, pa sam rekao Borisu da bih ih zamijenio čistim staklom u cijelom otvoru - kaže Ž. Kovačić, koji je autor mnogih hrvatskih muzeja.

No, obnova unutrašnjosti crkve kasnila je zbog financija, a onda je 2014. godine Demur umro.

- U suradnji sa slikarom Tomislavom Buntakom i Akademijom likovnih umjetnosti, postojao je kasnije plan o tome kako bi se slika spirale prenijela na kupolu tehnikom kojom je slikao Demur - dodaje Ž. Kovačić.

Križ u sredini

Potom u crkvu dolazi novi župnik, msgr. Zvonimir Sekelj, koji također prihvaća da se spirala naslika u kupolu. No, Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture odbacuje to rješenje, a sličnog je stava i novi župnik, msgr. Zlatko Koren.

- Da ne bih zaustavio nastavak obnove crkve, morao sam odustati od Demurove spirale, jer su moja uporna uvjeravanja i tumačenja postala naporna drugima - kaže Kovačić.

Predložio je da barem stakla na vitrajima budu u plavom tonu, ali ni to nije prošlo. U Zavodu su inzistirali na zamjeni svih stakala bijelim prošaranim staklom. Kovačić je rekao da to ne može prihvatiti i izašao iz projekta obnove crkve sv. Blaža.

Navodi kako je i sam Viktor Kovačić imao zamisli o slikanju svetaca uz prozore kupole. Arhitekt Stjepan Hribar, koji je 40-ih godina vodio obnovu crkve, planirao ju je čitavu oslikati. Hribar je zazidao prozore u svetištu. Prema njegovu projektu, izvedeni su glavni i dva pokrajnja oltara.

Prema mišljenju stručne službe zaštite kulturnih dobara Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, predloženim oslikavanjem kupole motivom spirale prema skici pokojnog akademskog slikara Borisa Demura - intenzivnim bojama nad jednobojnim svijetlim zidovima - negiraju se prostorni odnosi i monumentalnost arhitekture.

- Takvo rješenje bitno se razlikuje od načina dekoracije kupole prema skicama Viktora Kovačića. Također je vrlo upitno aplicirati sliku autora koji nije prisutan i ne može tome dati svoj pristanak ni umjetnički pečat. Sam motiv spirale višeznačan je u simboličkom smislu i nije autentično kršćanski.

Križ u sredini spirale naknadna je intervencija na Demurovu sliku. Predloženo rješenje odbijeno je sa stajališta službe zaštite jer nije u skladu s mjerama zaštite ovog kulturnog dobra - odgovorio je Silvije Novak, pročelnik Zavoda.

U tijeku su, kažu u Zavodu, sanacija prozora u kupoli, uz ugradnju dvaju prozora, te restauracija vitraja zamjenom obojenih stakala poluprozirnim svjetlim staklima, čime će se postići adekvatno osvjetljenje prostora bez bliještanja, a ujedno dobiti efekt lebdenja kupole.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 21:01