ZNAMENITOST VUKOVARA

MUZEJ VUČEDOLSKE KULTURE Futuristički dom za eksponate stare više od pet tisuća godina

Riječ je o jednom od najvećih kulturnih projekata, vrijednom 60 milijuna kuna
 Vlado Kos / CROPIX

Vučedolska kultura stara preko 5000 godina od utorka je dostupna širokoj hrvatskoj, ali i svjetskoj javnosti. Na izvornom prapovijesnom lokalitetu nedaleko od Vukovara otvoren je Muzej vučedolske kulture vrijedan 60 milijuna kuna, koji su financirali Vlada RH i Razvojna banka Vijeća Europe. Suvremena građevina sjajno uklopljena u prirodni povijesni okoliš jedinstven je muzej u svijetu budući da je posvećen samo jednoj prapovijesnoj kulturi. Tako je realizirana više od 30 godina stara ideja prof. dr. Aleksandra Durmana koji je najveći dio svoga radnog vijeka proveo kao glavni istraživač vučedolske kulture i koji je, kako je to istaknuo i ministar kulture Berislav Šipuš otvarajući muzej, “dosanjao svoj san”.

U planu Arheološki park

“Možda bismo profesora Durmana trebali na ramenima unijeti u muzej”, rekao je Šipuš, dodavši i kako je to “dijamant krune koja nije dovršena, jer se spremamo i za realizaciju Arheološkog parka”. Istaknuvši prof. Durmana, ministar je odao priznanje jednom od najzaslužnijih ljudi za realizaciju ovoga projekta, premda su u njemu sudjelovali brojni arheolozi, muzeolozi i drugi stručnjaci. Bio je to i jedinstven projekt kojeg se niti jedna državna ili lokalna politika nije odrekla te je i po tome dodatno vrijedan. Pripremao se desetljećima, no prvi ozbiljniji arheološki radovi počeli su još 1981., a onda ih je prekinuo rat da bi bili nastavljeni 2001., nakon što je područje nalazišta razminirano. Paralelno s iskapanjima radilo se i na realizaciji projekta gradnje muzeja koja je počela 2009. i prema radu Radionice arhitekture i projektanta Gorana Rake završena dvije godine poslije.

Crna keramika

Nakon toga uslijedilo je pripremanje stalnog postava i izrada njegova koncepta, kao i uređenja, na čemu je radio tim predvođen mladom arhitekticom Vanjom Ilić, koja je istaknula da je “inspiracija proizašla iz svega ovdje viđenoga, a samo oblikovanje proizlazi iz crne vučedolske keramike s bijelim impostacijama i minimalističkim oblikovanjem. Htjeli smo na suvremen način prikazati nešto što je staro 5000 godina. U prvi plan dolaze eksponati, a pri tome se pokazuju na multimedijalnim prezentacijma elementi koje ne možemo fizički dočarati.”

Rezultati su upravo impresivni te se slobodno može reći da je Muzej vučedolske kulture mjesto koje se jednostavno mora posjetiti. Na 1200 četvornih metara u 19 prostorija prezentirana je vučedolska kultura u cjelini, što je u svom govoru posebno istaknula ravnateljica muzeja Mirela Hutinec, Vukovarka koja je kao 10-godišnja djevojčica dolazila na Vučedol volontirati u arheološkim iskapanjima.

Posebno je pak pozdravljen prof. dr. Durman koji je vodio istraživanja kroz koja su prošle tisuće njegovih studenata i volontera. U ovoj prigodi prof. Durman bio je posebni izaslanik predsjednice Republike, no on je iznad svega naglasio vrijednost ovog lokaliteta iznoseći detalje koji najbolje oslikavaju što je vučedolska kultura donijela u europske standarde.

Najstarija pila

- Prva serijska proizvodnja metalnih predmeta - primjerice 45 sjekira s rupom za nasad drške, sve teške 923 grama, prva svjetska bronca, najstarija europska pila. Ovaj izuzetni tehnološki svijet posebno se ogleda u najširem spektru keramičkih proizvoda koji su barem tri puta brojniji od kultura koje joj prethode i koji su joj nasljednici. Prof. Durman posebno je istaknuo kako je jedina novčanica u svijetu koja na sebi ima prikazan prapovijesni lokalitet hrvatska od 20 kuna. Na njoj je Vučedolska golubica, simbol Vučedola i Vukovara, koja pak neće biti dio stalnog postava Muzeja. Ona će ostati u Arheološkom muzeju u Zagrebu, a nije bila tu niti za otvorenje Muzeja vučedolske kulture.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 05:05