FEMINISTIČKA LINGVISTIKA

Zašto imenice za domaće životinje: krava, koza, kokoš, kod govornika hrvatskog jezika pobuđuju pogrdne asocijacije na žene

Tatjana Pišković i Mislava Bertoša

 

 Vanesa Pandžić/Cropix
Dok se muškarac koji viče, psuje i verbalno je agresivan smatra temperamentnim i angažiranim, žena koja komunicira na taj način proglašava se histeričnom i ludom

Kada je 1973. američka lingvistkinja Robin Lakoff objavila članak "Language and woman‘s place", simbolički je inauguriran novi lingvistički pravac ‒ feministička lingvistika. Pa iako možda mnogi neće na prvu shvatiti što taj pravac jest i kako je utjecao na naš govor, u praksi nailazimo na brojne primjere. Je li ispravno reći za ženu da je profesor ili profesorica? Kako se u hrvatskom prevodi zamjenica they za rodno nebinarne osobe? O tim i drugim temama raspravljalo se nedavno u Zagrebu na znanstvenom kolokviju „Pedeset godina feminističke lingvistike. Odjeci u kulturi i društvu“ koji se održao na Filozofskom fakultetu i koji su organizirale jezikoslovke Tatjana Pišković s Odsjeka za kroatistiku i Mislava Bertoša s Odsjeka za lingvistiku.

Povod za...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 04:15