KNJIGA KIRSTI LONKE

Zašto Finci imaju najbolji školski sustav? I kada su na vrhu oni ga propitkuju, mijenjaju...

Kirsti Lonka
Nedavno je Ljevak objavio studiju "Fenomenalno učenje iz Finske", rad više stručnjaka koji je uredila Kirsti Lonka.

Treba li nam prijevod još jedne knjige o finskom obrazovnom sustavu? Treba, kolikogod da do sad o finskom školstvu i njegovim uspjesima bilo i u nas objavljeno, komentirano... Finci ne miruju, njihovo školstvo ubrzano se mijenja, kako i ne bi kad uspješno za život i tržište pripremaju ljude u društvo u kojem, heraklitovski govoreći, jedino mijena stalna jest.

Nedavno je Ljevak objavio studiju "Fenomenalno učenje iz Finske", rad više stručnjaka koji je uredila Kirsti Lonka. Autorica je profesorica psihologije obrazovanja na Sveučilištu u Helsinkiju, žena koja godinama podučava učitelje psihologiju učenja.

Finci svoj obrazovni sustav, kolikogod dobre rezultate davao, stalno propitkuju, 2016. uveden je novi kurikulum i knjiga objašnjava s čime to Finci u čije škole s respektom gleda veći dio svijeta nisu bili zadovoljni, na čemu su išli dodatno raditi. Lonka i suradnici objašnjavaju kako je zemlja čija je još nedaleka povijest bila obilježena ratovima i velikim siromaštvom iznjedrila škole u kojima se djeca dobro pripremaju za 21. stoljeće, život u kojem treba biti polivalentan, spreman na stalne promjene, više opremljen empatijom negoli matematikom.

image
Kirsti Lonka

U Finskoj nije fokus na testiranju djece, nisu opsjednuti kvantitativnim mjerenjem, ocjenama. Baš zato su Finci, kad su prvi put objavljeni rezultati PISA testiranja, bili prvi koji su kritizirali testove, ispitujući njihovu učinkovitost.

Kad se pokazalo da su finski učenici pri vrhu, jako uspješni u PISA testovima, u Finsku su zadnjih 15-ak godina nahrupili razni učitelji, profesori i kreatori obrazovnih sustava sa svih meridijana. No, samokritični Finci na vrijeme su osvijestili da, postanu li previše samozadovoljni, neće moći unapređivati školstvo, a ako se ne razvijaju počet će kliziti unatrag, zaključili su. Knjiga detaljno govori o tome što je novo u finskom sustavu, što su Finci recentno promijenili u svojim školama.

Izložba Lovre Artukovića Dubrovnik, Umjetnička galerija od 13 h; ulaz besplatan

Izložba Lovre Artukovića u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik bit će otvorena virtualno u četvrtak, 10. prosinca u 13 sati. Svi zainteresirani izložbu će moći posjetiti do 28. veljače 2021. Organizatori izložbe su Umjetnička galerija Dubrovnik i Umjetnički paviljon u Zagrebu, a riječ je o izložbi koja je prvotno bila predstavljena u Zagrebu u Modernoj galeriji.

image
Fenomenalno učenje iz Finske

Dani Orisa online festival 10. - 12. 12., kotizacija 185 kuna

Dani Orisa, međunarodni arhitektonski festival u organizaciji časopisa Oris, jubilarno - 20. izdanje - održat će online od 10. do 12. prosinca u znaku obljetničarske brojke - 20 predavanja uglednih predavača u trajanju od po 20 minuta. Sudjelovat će mnoga ugledna imena svijeta arhitekture, uz ostale i Sou Fujimoto, dobitnik najvišega priznanja na Svjetskom festivalu arhitekture u kategoriji privatnih kuća, te, Smiljan Radic & Marcela Correa - Smiljan Radić najbolji je čileanski arhitekt do 35 godina. Sudjelovanje su potvrdili i RCR Arhitekti - Ramon Vilalta Pujol, Rafael Aranda Quiles, Carme Pigem Barceló, dobitnici Pritzkerove nagrade za arhitekturu za 2017., Darko Radović, profesor arhitekture i urbanizma na Sveučilištu Keio u Tokiju, Tadao Ando (na slici), jedan od vodećih japanskih i svjetskih arhitekata, a posebna poslastica bit će gostovanje slavnog arhitekta Normana Fostera.

Koncert Massima Savića, Zagreb, Velika dvorana KD Lisinski 19.30 h, ulaznice 170 kuna

Naš najnagrađivaniji pjevač 10. prosinca u dvorani Lisinski održava ekskluzivni koncert za 500 gledatelja, a spektakl će ući u povijest jer je prvi popularni koncert koji se održava i virtualno. Poseban tim kamermana, režisera, majstora za svjetlo i drugih stručnjaka pobrinut će se da i publika kod kuće sudjeluje u tom spektaklu.

image
Massimo Savić

27. Slavonski biennale Osijek, Muzej likovnih umjetnosti 12 h, ulaz besplatan

Ovogodišnje izdanje Slavonskog bijenala pod nazivom "Slika kao virus" želi propitati reakcije umjetnika na potpuno novu situaciju u kojemu se putevi nevidljivih neprijatelja (virusa) i hipervidljivih vizualnih komunikacija susreću i često razmjenjuju uloge. Bit će izloženi radovi 35 autorica i autora te umjetničkih suradnja, koji konkuriraju i za tradicionalnu nagradu.

image
Slavonski biennale
Dino Spaic
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 15:48