SUSAN CURTIS

Zanima me pisanje koje otkriva dubinu iskustva onih koji su doživjeli dramatične promjene

Olja Savičević, Marina Šur Puhlovski i Predrag Matvejević među hrvatskim su književnicima čije su knjige prevedene na engleski. Istros je dosad objavio devet slovenskih autora, osam srpskih, sedam hrvatskih, šest bosanskih...

Sljedeći tjedan na Vrisak, riječki sajam knjiga i festival autora, iz Londona stiže Susan Curtis, vlasnica izdavačke kuće Istros Books, jedinog britanskog nakladnika koji fokusirano objavljuje suvremene autore iz republika bivše Jugoslavije te zemalja šire jugoistočne Europe. Na riječkom će panelu govoriti o prevođenju hrvatskih autora na strane jezike.

Susan Curtis u ovu je regiju stigla 1990-ih, u to je doba u Sloveniji volonterski radila s izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine; po vokaciji profesorica engleskog djecu je podučavala jezik, kroz razne socijalne programe pomagala starim ljudima.

Često je posjećivala Hrvatsku. Dobro je poznavala, priča, ovdašnje izbjegličke centre, uglavnom prenamijenjene hotele i kampove u kojima su u to doba bili smješteni ratom prognani. Pamti to kao traumatična vremena, ističe kako se po završetku rata “iskreno radovala vidjeti kako se zemlja polagano oporavlja ekonomski”, ali ju je zanimalo i “slušati glasove nacije, čuti ovdašnje umjetnike i pisce. Tijekom godina, autori su na različite načine tematizirali poslijeratnu tranziciju, prilagodbu novom sustavu, odnose sa susjednim zemljama”. Šest je godina, od 2005. do 2011., živjela u Zagrebu, gdje je naučila i jezik.

To je, kratko ispričano, geneza nastanka njezine izdavačke kuće Istros Books. “Pokrivamo cijelu regiju bivše Jugoslavije i šire, želimo pokazati pisanje koje otkriva dubinu iskustva onih koji su doživjeli dramatične promjene”.

Iz fondova EU

Dosad su objavili prijevode devet slovenskih, osam srpskih, sedam hrvatskih i šest bosanskih autora te po nekoliko makedonskih, crnogorskih, bugarskih, rumunjskih i turskih. Ističe da joj je bitno imati književnike iz raznih zemalja, napraviti “neki balans”.

Razlog zbog čega je Slovenija tako dobro zastupljena u izdavačkom programu Istrosa, s čak devet dosad objavljenih naslova, objašnjava time što su imali trogodišnji projekt s izdavačkom kućom Beletrina, financiran iz fonda za kulturu EU. Ove godine Istros Books pokrenuo je novi projekt, surađuje s hrvatskom izdavačkom kućom VBZ, prvi naslov koji objavljuju je “Divljakuša” Marine Šur Puhlovski. Roman u Velikoj Britaniji izlazi u srpnju, planiraju organizirati i gostovanje autorice. 2020. će, najavljuje, objaviti engleski prijevod Matvejevićeva “Našeg kruha”.

Govoreći o svojim dosad najuspješnijim prijevodnim izdanjima, Susan Curtis ističe “odličan debitantski roman Olje Savičević ‘Adio, kauboju’, koji je dobio odlične kritike u Guardianu i Irish Timesu, kao i u SAD-u, a veliki knjižarski lanac odabrao ga je da bude dio njegove promocije nazvane ‘Fresh Talent’. Bio je to i komercijalni uspjeh za Istros. Upravo smo objavili njezin novi roman ‘Pjevač u noći’, očekujemo dobre reakcije medija i javnosti.”

Spominje da su 2014., u povodu stogodišnjice početka Prvoga svjetskog rata, objavili roman Aleksandra Gatalice “Veliki rat”. “Ta je knjiga imala golem uspjeh u Srbiji, prodana je u više od 50.000 primjeraka. Također, objavljujemo bosanske pisce Faruka Šehića i Selvedina Avdića, pišu genijalne knjige o sukobu devedesetih i njegovim posljedicama. Nažalost, u Velikoj Britaniji još uvijek postoje predrasude o vašoj regiji i vrsti literature kakva se piše tamo, ljudi često očekuju depresivne priče o ratu ili nesreći. Zato je odlično kad prođe neki naslov koji to sve, na neki način, dovede u pitanje, poput romana ‘Naš čovjek na terenu’ Roberta Perišića”, ističe Curtis i pojašnjava:

“Ta je knjiga puna humora o vremenima tranzicije, poigrava se idejom posttraumatskog stresnog poremećaja, s konfliktom prouzročenim takozvanim zapadnim svijetom. Roman je prodan američkom izdavaču i na tamošnjem je tržištu prošao još bolje”, podsjeća.

Kako bira naslove za prijevod, koji to faktor mora imati knjiga iz ovog dijela kontinenta da bi bila primijećena na britanskom tržištu? Jedna od stvari koju traži, ističe, jest da djelo snažno progovara o kraju koji tematizira.

“Mislim da je to ono što čitatelji Istrosovih naslova traže - uvid u zemlju i svijet koji im možda nije poznat. Knjige Olje Savičević Ivančević snažno evociraju dalmatinsku obalu, gotovo da možete osjetiti miris mora i borovine, dok ih čitate na koži osjetite toplinu splitskog ljeta! Imali smo sreće objaviti knjigu pokojne Daše Drndić, prozni diptih ‘Doppelgänger’ - jedan postavljen u obalnom gradu u Hrvatskoj, drugi u Beogradu. Ljudi su zaintrigirani načinom na koji je pokazala mjesto i vrijeme u obje priče.”

Usmena predaja

Kako uspijeva zainteresirati tamošnje čitatelje za knjige iz istočne Europe? “To je stalni izazov, teško je to napraviti bez velikih marketinških mehanizama kojima raspolažu veliki izdavači. Oslanjam se na usmenu predaju i recenzije koje knjige dobivaju u nacionalnom tisku i na blogovima. Budući da se Istros uporno drži svoje misije, predstavlja širok raspon naslova u vrhunskim prijevodima, uspjeli smo stvoriti vrlo dobru reputaciju.

To znači da redovito dobivamo recenzije u Guardianu, The Irish Timesu i Timesovu književnom dodatku, kao i kritike u važnim američkim izdanjima kao što su Words Without Borders i World Literature Today. Bitno mi je spomenuti i prodavače knjiga u Velikoj Britaniji koji će, ako im se sviđa knjiga, odvojiti vrijeme, uložiti napor da je preporuče kupcima”, ističe Curtis.

Njezine knjige po nekim londonskim knjižarama stoje uz turističke vodiče. Tako se, spominje, ponekad romani Olje Savičević Ivančević ili Roberta Perišića rasporede uz vodič po Hrvatskoj. “Baš mi je jučer jedan partner koji je kupovao knjige za WH Smith rekao da mu je bilo silno zanimljivo čitati Olju, jer prije nije čitao ništa s ovih prostora i kaže da mu je to otvorilo oči na neki drugačiji način”, prisjetila se.

Je li lakše prodati autora iz neke geografski i stanovništvom velike zemlje, poput Turske, u odnosu na, primjerice, bitno manju Hrvatsku? “Teško je reći, makar je ovdje puno više ljudi koji su podrijetlom Turci, ali ne bih rekla da je lakše prodati turskog autora. Sve zavisi od marketinga. I ako imate dobru kritiku u, primjerice, Guardianu - to puno znači”, objašnjava.

Digitalna izdanja

Koje to Britance zanimaju, primjerice, knjige iz Hrvatske? “Sigurno to nisu oni koji su probrexit orijentirani. To su ljudi koji putuju, koji su otvoreni”, odgovara Curtis.

Izdanja Istros Booksa prodaju se na tržištu Sjedinjenih Američkih Država preko njihova čikaškog distributera.

“Povrh toga, imamo digitalna izdanja, mogućnost ispisa na zahtjev bilo gdje, od Njemačke do Indije ili Australije! Naravno, tu je i Amazon, čiji se doseg vjerojatno proteže do mjesta po kojem su nazvani.”

Komentirajući preferencije britanskih čitatelja, ističe da su jako vođeni reklamnim kampanjama velikih izdavača, koje se svode na bestselere i kuharice slavnih majstora.

“No, naravno, postoje iznimke - književni naslovi koji prolaze zbog kvalitete pisanja i teme. Daša Drndić, koju u Velikoj Britaniji obično objavljuje vrlo cijenjeni i etablirani izdavač, uspjela je ostvariti solidnu književnu reputaciju unatoč teškim temama kojima se u knjigama bavila. Autori kao što su Elif Shafak i Kazuko Ishiguro, koji žive u Velikoj Britaniji, ali sa sobom donose drugačiji senzibilitet i osjećaj za priču, također su se uspjeli nametnuti na ovdašnjem tržištu, obogatiti ga.”

Kako je biti mali izdavač na britanskom tržištu i pritom imati specifičnu, posve nelukrativnu nišu, baviti se knjigama iz Britancima i dalje u književnom i inom smislu slabo poznatih zemalja jugoistočne Europe, pitamo za kraj.

“Financiranje je uvijek problem. Svaka knjiga koju kao mali izdavač izdamo mora imati bespovratnim sredstvima pokriven barem trošak prijevoda. U tom kontekstu vrlo smo zahvalni za potporu hrvatskog Ministarstva kulture i ministarstvima diljem regije, kao i fondu za kulturu EU te Arts Council of England. Prošle smo godine napravili crowdfunding kampanju i uspjeli donacijama, ali i unaprijed plaćenim narudžbama, prikupiti oko 6000 eura za prijevod i objavljivanje ‘Pod pritiskom’ Faruka Šehića.

Knjiga je upravo izašla i sada trebamo poslati dvije stotine primjeraka onima koji su poduprli projekt. Kad si mali, nezavisni izdavač u svijetu velikih konglomerata moraš biti maštovit i proaktivan, uvijek razmišljati o novim načinima prikupljanja novca i stjecanja novih čitatelja”, zaključuje Susan Curtis.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 00:37