KOFER PUN KNJIGA

VIDEO: AKCIJA ZA POVRATAK NAVIKE ČITANJA U OBITELJIMA Najbolji čarobni štapić za zbližavanje roditelja i djece još uvijek su knjige

 Zeljko Puhovski / CROPIX
 

Luka (5) je prošle srijede iz vrtića uz ruksak u kojem nosi svoje stvari ponio još jednu torbu, punu knjiga.

Ima u njoj svega; bajki, enciklopedijskih izdanja, knjiga s prijedlozima što raditi 365 dana u godini ako ne želite gledati televiziju, ali i literature za njegove roditelje u kojoj ima korisnih savjeta za odgoj djeteta. Radi se o takozvanom “Koferu punom knjiga”, koji svaki tjedan “putuje”, kruži između Lukinih prijatelja iz dječjeg vrtića Medveščak. Svake srijede odlazi u drugi dom - upravo da knjige budu spremne za vikend, vrijeme kada ljudi obično imaju najviše vremena koje mogu provesti u kvalitetnom druženju - pa u iduću srijedu klinci predaju torbu nekome od svojih vrtićkih prijatelja.

Erasmusov projekt

Ideja je da se na taj način čitanje vrati u obiteljske domove i ponovno bude relevantan način zbližavanja roditelja i djece, koji će usput potaknuti kritičko razmišljanje i kreativnost kod djeteta, a roditelje navesti da dodatno razmisle o načinu na koji provode slobodno vrijeme s najmlađima u svojoj obitelji.

“Kofer pun knjiga” zapravo je tek jedna od akcija koje su pokrenute u sklopu Erasmus + projekta “Listen, talk, spell, act” (slično se zove u hrvatskoj inačici: “Čitaj, slovkaj, pleši, glumi”) a koji je dječji vrtić Medveščak pokrenuo 2017. godine s ciljem popularizacije čitanja. Osim u Zagrebu, on se implementira i u vrtićima u Italiji, Litvi i Turskoj, a ostvaruje se uz pomoć Odsjeka za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu te udruga Blaberon i Divja misel.

- S projektom smo počeli nakon jednog istraživanja koje smo radili u suradnji sa studentima KIF-a. Istraživali smo koliko djeca borave ispred malih ekrana i paralelno htjeli vidjeti koliko odgajatelji čitaju s djecom. Dobili smo katastrofalne rezultate, pokazalo se da djeca od samo godine dana dnevno provode 20-ak minuta pred računalom i još oko dva sata pred televizijom. To je bio alarmantni pokazatelj da nešto moramo napraviti drugačije - govore nam ravnateljica vrtića Željka Požgaj i Marija Ott Franolić iz udruge Blaberon, koje su i pokrenule inicijativu koja se kasnije proširila u gradove diljem Europe. Upravo pred vrtićima se nalazi ta velika odgovornost i obaveza da potaknu čitanje, objašnjavaju. Kroz čitanje, djeca razvijaju i svoj izgovor riječi, povećava se stopa pravilnog razumijevanja sadržaja, bogaćenje mašte i, posredno, razvija se interes za druge aktivnosti - izražavanje literarnog doživljaja i kroz glazbu, ples, likovnost, dramske igrokaze...

Zagreb, 180319.
Djecji vrtic Medvescak. Vocarska 69.
Reportaza iz djecjeg vrtica Medvescak u kojem se cita lektira u sklopu europskih fondova.
Na fotografiji: Zeljka Pozgaj.
Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX
Zeljko Puhovski / CROPIX

- Generalna statistika o čitanju za Hrvatsku pokazuje da polovina Hrvata ne čita apsolutno ništa. Djecu se ne traži dovoljno da razmišljaju, ne pita ih se za njihovo mišljenje. Čitanje nije tu samo zbog čitanja - kaže nam Marija Ott Franolić, koja je bila među osnivačima Blaberona, a koji je najprije počeo kao grupa što je htjela raditi sa studentima. - Naši uvidi u vokabular studenata, interes za čitanje i mišljenje o njemu su nas doveli u vrtiće. Shvatili smo da s tim interesom i razvojem treba početi u ovoj dobi - tumači nam.

Zagreb, 180319.
Djecji vrtic Medvescak. Vocarska 69.
Reportaza iz djecjeg vrtica Medvescak u kojem se cita lektira u sklopu europskih fondova.
Na fotografiji: Marija Ott Franolic.
Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX
Zeljko Puhovski / CROPIX

Učenje riječi

Projekt “Čitaj, slovkaj, pleši, glumi” sastoji se od brojnih aktivnosti koje proizlaze iz čitanja. Recimo, kad se čitala knjiga “Oprostite... jeste li vi vještica?”, lingvistkinja Ott Franolić djeci ju je čitala s vještičjim šeširom na glavi, a tete su vrlo brzo organizirale i izlet s temom vještica. Djecu su kroz grad vodile coprnjice, pa su odmah naučila i taj starozagrebački termin, ali i poneku činjenicu o povijesti svojega grada. Sada su, kaže, s klincima već ušli u drugu fazu, u kojoj do kreativnih projekata dolaze i od neliterarnih priča. Nedavno su od običnih geometrijskih tijela, trokuta, kvadrata i pravokutnika, došli do toga da su izgradili cijeli jedan Baltazargrad. U toj maniri nastaju i dramske improvizacije, likovni uraci, nove slikovnice, slikopriče...

Zagreb, 180319.
Djecji vrtic Medvescak. Vocarska 69.
Reportaza iz djecjeg vrtica Medvescak u kojem se cita lektira u sklopu europskih fondova.
Na fotografiji: radovi.
Foto: Zeljko Puhovski / CROPIX
Zeljko Puhovski / CROPIX

- Općenito nam treba takav holistički pristup usvajanju znanja, ne samo u vrtićima, nego i općenito. Kako da, recimo, moje dijete shvati neki kontinuitet kada iz povijesti uči II. svjetski rat, iz geografije Južnu Ameriku, u likovnom je u baroku, a u glazbenom u renesansi - pita se ravnateljica Požgaj.

Sva djeca iz njihovog projekta testirana su prije njegovog početka, a bit će i na njegovu kraju. - Možemo pretpostaviti da će se rezultati drastično razlikovati - kažu.

Osmislile su i poseban protokol za praćenje samoinicijativne aktivnosti djece. - Za sada nam sve pokazuje da su se aktivnosti u koje spadaju drama, glazba ili čitanje višestruko povećale. Djeca sama počinju glumiti, kreirati svoje priče, istraživati, interesiraju se za narječja svojeg jezika, igraju sa slogovima... - nabrajaju nam.

- Pa, nije uzalud ona izreka ‘sve što znam i što sam naučio, naučio sam još u vrtiću’ - kaže nam ravnateljica i najavljuje da će na kraju projekta izdati i vodič za roditelje i odgajatelje i predstaviti ga na konferenciji, što će, nada se, možda potaknuti i druge ustanove i roditelje da primijene ovaj pristup.

Savjeti za čitanje koji se primjenjuju u vrtiću Medveščak

Svaki dan čitati treba minimalno 15 minuta.

Sadržaje treba birati prema interesu djeteta. Ako je ono kreativni tip, treba mu dati bajke, ako voli recimo, prirodne znanosti, kukce, brodove, svemir, onda ćete mu dati enciklopedije.

Čitanje treba biti aktivno. U procesu čitanja s djetetom treba ponavljati riječi i poticati ih da traže sinonime.

Djecu treba potaknuti da budu maštovita, da pokušaju sami smisliti kraj knjige, promisliti o tome što će se dogoditi dalje ili ubaciti neki novi lik. “Pauzirati” knjigu možete čak i kada je najnapetije.

Iako mnogi koriste čitanje kao metodu uspavljivanja, djeci ne treba čitati kada su već jako umorna. Takvo čitanje, naravno, nije loše, ali ne bi trebalo biti jedino čitanje. Djecu treba potaknuti na raspravu, ili im postaviti pitanje kada su aktivna i odmorna.

Treba im postavljati pitanja tako da shvate kako čitanje nije isto što i gledanje televizije, da ono nije pasivno.

Klince treba pitati što misle o postupcima likova, ili navesti na razmišljanje o tome što bi oni učinili na njihovom mjestu. Tako dijete razvija empatiju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 22:27