Dobitnica ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost je južnoakorejska autorica Han Kang, upravo su javili članovi švedske akademije. Najpoznatija je u široj javnosti po knjizi "Vegetarijanka". Objavljena je i u Hrvatskoj u izdanju Hena.coma.
Kako piše izdavač uz ovu knjigu, "Sve što znamo o Yeong-hye, glavnoj junakinji ovog romana, dolazi iz usta njezina supruga, šogora i sestre. Iz njihovih vizura doznajemo da je riječ o sasvim prosječnoj, čak i dosadno apatičnoj figuri čiji život ni na koji način ne pobuđuje zanimanje, sve do pojave grotesknih učestalih košmara koji je iz temelja mijenjaju. Ponukana snovima, Yeong-hye prestaje jesti meso pokrećući lavinu zgražanja i otpora svoje obitelji i okoline, koja kulminira njezinom težnjom za preobrazbom u biljku. Niz događaja koji će uslijediti i zauvijek promijeniti njihove živote oslikava sve dublju psihičku i fizičku metamorfozu čiji krajnji cilj titra na međi samouništenja i samospasenja.
Težnja za napuštanjem vlastita tijela stara je koliko i čovječanstvo samo, ali rijetko ovako inteligentno tematizirana u suvremenoj prozi. Autorica se latila ovog zahtjevnog zadatka istražujući različite oblike rubnog ponašanja, posebice nasilja i seksa koji su dominantno prisutni kao motiv, i za Han gotovo jednoznačni. Nasilje je secirano u svim svojim oblicima, bilo kao tankoćutna psihička submisivnost, bilo kao krvoločni izljevi bijesa. Ova tročinka maestralno prodire u najzakučastije slojeve ljudske duše i otvara polemike karakteristične ne samo za korejsko već i moderno zapadnjačko društvo. Ne čudi stoga da je engleski prijevod Vegetarijanke šokirao i oduševio svjetsku književnu kritiku i čitatelje, ali i uzrokovao brojne kontroverze zbog niza mogućih interpretacija".
Dobila je, svojedobno, i Man Booker.
Lani je nagrađen Jon Fosse, najpoznatiji norveški dramatičar nakon Henrika Ibsena. U tadašnjoj anketi na službenim stranicama Švedske akademije, na pitanje jesu li pročitali išta Fosseovo, gotovo je 90 posto ispitanika odgovorilo da nije. Možda i stoga što je Fosse dugo pisao drame, a tek se poslije posvetio romanima.
U nas je do lani bio slabo prevođen i krajnje rijetko izvođen dramatičar. U posljednjih godinu i pol Ljevak je objavio više njegovih djela, u prijevodu Muniba Delalića "Septologiju I-II: Drugo ime" i "Septologiju III-V: Netko sam drugi", Vesna Salomonsen prevela je "Jutro i večer", "To je Ales" i "Isijavanje". Disput je objavio "Majku i dijete" (prijevod s njemačkog i engleskog Dubravko Torjanac), Filipid je objavio izabrane drame, knjigu "Netko će doći" (prijevod Munib Delalić).
Nakon dugo vremena Fosse je lani postavljen i na hrvatsku pozornicu, slučaj je htio da je premijera drame "Majka i dijete" u Istarskom narodnom kazalištu u Puli, u režiji Matije Ferlina, bila samo nekoliko dana prije nego što je autor proglašen nobelovcem. Prije toga izvođen je krajnje sporadično.
Dramu "Varijacije o smrti" u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) davno je postavila Nenni Delmestre, "Noć pjeva pjesme svoje" u Zagrebačkom kazalištu mladih režirao je Dino Mustafić, a u Varaždinskom HNK Dario Harjaček postavio je "Majku i dijete".
Svemu su, i ove godine, prethodile kladionice o kojima smo pisali.
Među ostalima, spominjalo se ime kineske spisateljice Can Xue., mislilo se da njezin eksperimentalni stil, utopijski i distopijski nadrealni svjetovi koje stvara, pisanje koje uspoređuju s Kafkom mogu biti nagrađeni Nobelom. U to, doduše, dojam je da u to više vjeruju književni teoretičari negoli kladionice. Šanse joj je umanjila i činjenica da je Nobel za književnost u Kinu otišao relativno nedavno: 2012., kada ga je dobio Mo Yan.
Mnogi su tražeći ovogodišnjeg dobitnika gledali izvan zapadnog kulturnog kruga, uvjereni da tako radi i Švedska akademija. "Mislim da će to biti žena iz jezične zone izvan Europe", komentirao je za AFP Bjorn Wiman, urednik kulture u utjecajnim švedskim dnevnim novinama Dagens Nyheter.
Švedska akademija ne iznosi u javnost uži izbor imena, pa su kladionice i pretpostavke često jako daleko od imena stvarnog dobitnika. Književnim krugovima Stockholma kružilo je ime australskog romanopisca Geralda Murnanea, antiguansko-američke spisateljice Jamaice Kincaid, spominje se i kanadska pjesnikinja Anne Carson, Mađar László Krasznahorkai, Rumunj Mircea Cărtărescu, na kladionicama kao da su oduvijek i Ngũgĩ wa Thiong‘o, kenijski autor, japanski spisatelj Haruki Murakami, sirijski pjesnik Adonis, pa i Salman Rushdie, čiji je i sam život materijal za roman.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....