AMERIČKA SPISATELJICA

Taylor Stevens: Nisam smjela ništa znati ni pisati o vanjskom svijetu, zato junakinja mog hit-romana sve zna o svemu

Zagreb, 010811.Algoritam, Gajeva 1.Americka spisateljica Taylor Stevens.Foto: Boris Kovacev / CROPIX
 Boris Kovacev / CROPIX / BORIS KOVACEV

ZAGREB - Susret je bio dogovoren, no dogodio se neočekivano, ispred izloga knjižare Algoritma u Gajevoj. Taylor Stevens, autorica s vrha američke liste bestselera NYT-a, promatrala je naslovnicu američkog izdanja svog prvog romana “The Informationist”.

Ujesen će se na istom mjestu naći hrvatski prijevod - hoće li se zvati “Informativka”, ili nekako bolje - zahvaljujući tome što je Neven Antičević, glavni urednik spomenute kuće, otkupio izdavačka prava na njega prije nego što se prodao u 100.000 primjeraka za samo nekoliko mjeseci - i to isključivo u SAD-u i Kanadi. Autorica je čula kako fotograf i novinar izgovaraju njeno ime. Tako smo se svi upoznali i prije no što nam se pridružio njen zagrebački izdavač.

Vanessa “Michael” Munroe, glavna junakinja “The Informationista”, već je uspoređivana s Lisbeth Salander iz trilogije Stiega Larssona.

Ona korporacijama, vladama i svakom dobrom platiši prodaje prijeko potrebne, skupe informacije. Sve je u njenom životu predvidivo, sve dok joj jedan teksaški milijarder ne plati da mu pronađe kćerku, nestalu u Africi. Ona se, stoga, vraća na kontinent svog djetinjstva.

I vi ste živjeli u Africi?

- Da, odrastala sam na četiri kontinenta. Zato dobro poznajem kraj u koji se zaputila moja junakinja. Moram poznavati teritorij kojim se kreću moji likovi. Uostalom, i u Zagreb sam došla istraživati za moju novu knjigu. Već sam bila u Francuskoj i Njemačkoj, tamo su mi ostala djeca - objasnila nam je Stevens.

Rođeni ste kao dijete pripadnika religijskog kulta Božja djeca (Children of God), kroz koji je dosad prošlo skoro 40.000 ljudi širom svijeta. Jeste li kao dijete pisali?

- Nisam smjela, nešto sam malo počela, nekakvu znanstvenu fantastiku. Onda su mi to oduzeli i spalili, bilo mi je zabranjeno da ponovno pišem. Zato što je pisati mogao jedino naš vođa. Već je postojao taj dio mene koji je težio stvaranju. Poslije sam izašla iz kulta, zajedno s budućim suprugom. Prije nas izašla je moja mama. Bilo kako bilo, kako prije nisam smjela pisati, tada sam mogla i rekla sebi: da, ja ću pisati. Nastanili smo se u Dallasu u Teksasu, koji sam poznavala od ranije, tamo smo živjeli s kultom. Dobili smo dvoje djece, a ja sam počela raditi na prvoj knjizi. Inače, Hollywood mi je nudio novac za ekranizaciju moje životne priče, no ja sam to odbila. Ne želim svoj život banalizirati zbog novca.

Pa ipak, vaša je “Informativka” posvećena: “Mojim prijateljima koji su preživjeli djetinjstvo - vi znate koji ste”? Kako je bilo živjeti unutar tog kulta?

- Kad me netko upita kako je bilo odrastati u kultu, ja odgovaram: “Moja druga knjiga ‘Nevina’ (The Innocent) govori o tome. Pročitajte je kad izađe”. Tako odgovaram zato što je to teško objasniti. Bila je to vrlo kontrolirana sredina, većinu vremena, ali bilo je promjena u čitavom tom pokretu. Jedne godine je bilo ovako, sljedeće drukčije. U jednoj zemlji je bilo ovako, u nekoj drugoj drukčije. Stalno su postojale “revolucije”. Mijenjao se način upravljanja zajednicom, no temelji su ostajali jednaki: vjerovanje u proroka, Davida Berga, te da je njegova riječ Božja riječ. To je fundamentalna osnova koja se nije nikad mijenjala.

Jeste li imali spisateljskog uzora?

- Najbliži mi je bio Robert Ludlum, njegova trilogija o Bourneu. Internacionalni aspekt tih knjiga, glavni karakter koji se vraća iz knjige u knjigu. Rekla sam sebi: ja želim ovo napraviti, moram to napraviti. Prvo sam pročitala “Holcroftovu pogodbu”, koju sam pronašla na nekoj garažnoj rasprodaji. Bila je drukčija od svega što sam prije toga pročitala. U njoj je čak i tehnologija bila zastarjela, i priča. Nakon toga sam počela tražiti Ludlumove knjige.

Bili ste pripadnica globalnog kulta, danas ste američka spisateljica. Kako se osjećate u toj drugoj koži?

- Ja ne razumijem u potpunosti američku kulturu. Možda je razumijem bolje nego, recimo, hrvatsku kulturu. Ali to nije moja kultura, kultura iz koje sam izrasla. Zato moram učiti i prilagođavati se, zato ću uvijek biti autsajderica. Usput, ja ne znam što to znači “biti pisac”. Jedino znam kako pripovijedati te izmišljene priče, o onome što je u mojoj glavi. Nemam to s čime uspoređivati. Naše je obrazovanje bilo zaustavljeno na razini djeteta u šestom razredu.

Ovdje ste zbog istraživanja koje vam je potrebno za novu knjigu. O čemu je riječ?

- Njena je tema trgovina ljudima. I Zagreb je jedno od mjesta na kojima se odvija radnja. A moj drugi roman “The Innocent” (Nevina), u kome je Munroe opet glavni protagonist, izlazi kod mog njujorškog izdavača (Crown) u prosincu.

Za kraj, kako bi danas opisali vlastiti predživot u religijskom kultu?

- To sam opisivala raznim ljudima otprilike ovako: živite u jednom zatvorenom svijetu i vidite vanjski svijet, no jedino kroz zavjesu koja nije prozirna već kroz nju prolazi svjetlo.

Vidite obrise i ne možete zapravo reći što to jest. Unutra ljudi govore: ovo je to a ono nešto drugo, zato što im vjerujete a ništa od svega toga sami niste vidjeli.

Postupno postajete jadni. Onda neka vaša prijateljica prođe kroz zavjesu i osvrne se govoreći: “Hej, ovdje nije onako kako su nam govorili, potpuno je drukčije”. Ali ti si još uvijek unutra, na drugoj strani. Jedino kad ti sama konačno prođeš kroz zavjesu i sve možeš vidjeti svojim očima, tek onda možeš shvatiti koliko je sve ono unutra bilo pogrešno. Ti se okrećeš i pokušavaš to reći ostalima: “Hej!” Ali sada oni ni tebe ne slušaju, zato što si na drugoj strani i lažeš. I ti si tek obrisi koje oni ne mogu spojiti zajedno.

Religijski kult koji je nastao od hipi pokreta

Kult Children of God (Božja djeca) nastao je krajem ‘60-ih u SAD-u kao svojevrsna posljedica miješanja kršćanskih dogmi s hipi pokretom. Njegov osnivač je bio David Berg, a nakon njegove smrti 1994. vodstvo kulta, koji se danas naziva The Family (Obitelj), preuzela je njegova udovica Karen Zerby. Danas kult djeluje u više zemalja svijeta i ima više od 40.000 članova. Njegovi pripadnici žive u zajednicama, držeći se načela ranih kršćana, neprestano šireći Božju riječ. Djelovanje ovog kulta od početka je bilo kontroverzno zbog liberalnog stava prema seksu i često su bili pod sumnjom za seksualno iskorištavanje maloljetnika. Najpoznatiji je slučaj iz 2005. godine Rickya Rodrigueza, posvojenog Bergovog sina, koji si je oduzeo život nakon što je ubio još jednog člana sekte, prije toga optuživši pokojnog očuha za zlostavljanje. (PKB)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 21:19