ZAVRŠEN FRANKFURTSKI SAJAM

Promet 50 najvećih izdavača porastao je za 2,1 milijardu eura. Znači li to i kraj krize?

Digitalni sadržaji čine 20 posto izdavaštva, zašto se bavimo njima u 95 posto razgovora? Tisak će uvijek biti važan, kaže Markus Dohle

Zahvaljujući uspjehu “50 nijansi sive” izdavačka kuća Random House gotovo je udvostručila svoj profit prošle godine: sa 185 milijuna eura porastao je na 325 milijuna.

Tako se izdavačka kuća koja sa svim svojim kompanijama godišnje izda 10.000 naslova i proda 400 milijuna knjiga uspjela popeti na listi najvećih svjetskih izdavača. Promet njih 50 iz cijelog svijeta - prema istraživanju Livresa Hebdoa često spominjanom na jučer završenom Frankfurtskom sajmu knjiga - iznosio je 54,8 milijardi dolara ili čak 2,1 milijardu dolara više nego prethodne godine.

Znači li to da je izdavaštvo izašlo iz krize? - Ne. Samo znači da deset milijuna nas ostalih dijeli deset posto ostatka - karikirao je jedan urednik s kojim smo razgovarali na sajmu, što baš i nije daleko od istine.

Isti problemi

Čak i za izdavače koji se nalazi na toj listi nema jednostavnog odgovora na pitanje o krizi u izdavaštvu.

Ugrubo rečeno, izdavačke grupe čiji je godišnji promet veći od 700 milijuna eura zarađivale su još više, ostalima su prihodi padali, ali su i dalje jako pristojno zaradili.

Za većinu ostalih, barem koliko se da zaključiti iz razgovora s izdavačima i urednicima na nacionalnim štandovima, situacija je daleko od blistave. Problemi su svugdje slični: pad kupovne moći, problemi s distribucijom, činjenica da se knjige malih i srednjih izdavača teško probijaju u knjižare ili neka druga prodajna mjesta, nepredvidljivost ukusa i mijenjanje kupovnih navika čitatelja.

Polazišne točke rasprave o krizi, ali i trenutnom stanju u izdavaštvu, ukratko, iako se svi bave istim poslom, nisu iste. I tako dok su jedni izdavači, mahom oni sa Zapada, slali informacije o vrtoglavim avansima, “vrućim rukopisima” i raspravljali o inovacijama, nizu drugih izdavača knjige i nastup bili su povod za druge teme.

Prvi su put, primjerice, nastupili izdavači iz Afganistana, Brazilci su nastup kao zemlja partner koristili da se bore protiv stereotipa o svojoj zemlji. Azerbajdžan, pak, nije imao problema s biranjem knjiga jer su na štandu izložili knjige pokojnog vođe Hejdara Alijeva, upotpunjene njegovim velikim fotografijama u različitim situacijama. Turci su se, pak, hvalili izdavačkim bumom svoje zemlje.

Iz sajamskih programa dosta pozornosti privuklo je gostovanje Markusa Dohlea, čelnog čovjeka novog megasvjetskog izdavača Penguin Randoma, koji je upravo Frankfurt izabrao za svoje prvo veće javno predstavljanje.

Očiti nesporazum

Da bi razmjeri spajanja bili jasniji: nova izdavačka kuća kontrolirat će, kako prenose mediji, 25 posto svjetskog tržišta knjiga, što mnogi vide kao razlog za zabrinutost.

- Gradimo kompaniju za sljedećih 100 godina, a ne za sljedećih 100 dana. Kvaliteta je važnija od brzine - ustvrdio je Dohle. Nije bio spreman produbljivati svađu na relaciji izdavači - Amazon, Apple, Google te je istaknuo njihove dobre strane, ali svejedno je dodao:

- Glavna pretpostavka našeg poslovanje jest da će tisak uvijek, ne samo za 50 ili 100 godina, nego uvijek biti važan i mi ćemo u njega nastaviti puno ulagati. U izdavaštvu danas 80 posto čini klasični tisak, a 20 posto digitalni sadržaji. Svejedno, u sajamskim razgovorima 95 posto razgovora otpada na digitalne sadržaje, a pet posto na tiskane. Tu je posrijedi neki nesporazum, pogotovo kad se ima na umu da je rast prodaje digitalnih sadržaja na našim najvećim tržištima, u Sjevernoj Americi i Velikoj Britaniji, počeo stagnirati.

Nezahvalno je govoriti o knjigama koje su privukle pozornost, no dosta je pažnje, barem po prodaji prava, privukla publicistička knjiga “The Devil’s Diary” Roberta Wittmana i Davida Kinneyja o nedavno otkrivenom dnevniku Alfreda Rosenberga, poznatog ideologa nacizma. Za šesteroznamenkasti predujam kupljena su prava za trilogiju Jessice Cornwall, unuke Johna Le Carrea.

Fassbinderova zvijezda

Autobiografiju je predstavila i Hanna Schygulla, zvijezda Fassbinderovih filmova, ali sve to je tek sićušan dio zanimljivih, novih naslova.

Svoje knjige na sajmu je predstavilo 113 zemalja, uključujući i Hrvatsku čiji je nacionalni nastup bio posvećen promociji i prodaji autorskih prava za knjige za najmlađe u organizaciji Hrvatske dječje knjige. Kao i prethodne tri godine, taj štand bio je u paviljonu 3 okružen njemačkim izdavačima te ostalim izdavačima za djecu.

Voditelj programa Kašmir Huseinović istaknuo je: - Već na samom otvaranju organizirali smo susrete naših autora sa stranim izdavačima i agentima te njemačkim ilustratorima. Započeli smo razgovore s izdavačima iz Švicarske koje ćemo, nadam se, dovršiti na Interliberu te počeli pregovore s izdavačima iz Japana, Kine, Indonezije, Južne Koreje, Češke i Poljske. Svi ti ugovori obično se finaliziraju nakon sajma.

Hrvatski nastup

Hrvati su štand imali i u paviljonu 5, gdje je smještena većina stranih izdavača, ali na njemu nije bilo nikakvog programa, samim tim ni prostora za incident ako već sama odsutnost programa to nije. Funkcija, pak, tog štanda jest, izgleda, da bude mjesto predaha našim izdavačima, ali bez obzira na nastup posvećen dječjoj knjizi, trebalo je razmisliti da, u godini u kojoj je Hrvatska ušla u EU, na njemu budu izložene, što je lijepa praksa svih ostalih zemalja, barem osnovne informacije o Hrvatskoj i njezinu izdavaštvu.

Izvan nacionalnog programa nekolicina hrvatskih pisaca nastupila je u sklopu festivala Kroatien Kreativ pa su tako na diskusiji o ulasku u EU govorili Alida Bremer, Srećko Horvat, Jurica Pavičić i Ivana Simić Bodrožić, a svoje prijevode i knjige predstavljali su Roman Simić Bodrožić, Srećko Horvat i Alida Bremer.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 19:58