INTERVJU

Neven Antičević: 'Izdavaštvo je kod nas na izdisaju jer će ljudi prije kupiti frižider nego knjigu'

 Goran Mehkek/CROPIX
U povodu najvećeg nacionalnog sajma knjiga poznati izdavač govori o svojim očekivanjima, ali i velikoj krizi u branši

Nedostatak novca”, “začarani krug” ili najjednostavnije “siromaštvo” bile su najčešće riječi u intervjuu s Nevenom Antičevićem, predsjednikom Zajednice nakladnika i knjižara i vlasnikom nakladničke kuće Algoritam na početku Interlibera.

Pojasnite taj “začarani krug”.

- Tiraže od tisuću primjeraka po knjizi, koje si izdavači jedino mogu priuštiti, ne dopuštaju ni fond za marketing. Možemo samo knjigu pustiti u bijeli svijet, i čekati da se s njom možda nešto dogodi. Fenomenalno smo složili program za Interliber, ali za njega nema novaca. Banke ne daju novac za investicije jer je riskantno vrijeme. I bit će riskantno dok god one taj novac ne daju. I to se vrti u krug. Kvaka 22.

Tad će doći do oporavka izdavaštva? Kad banke daju novac?

- Ne, puno kasnije. Izdavaštvo je industrija slobodnog vremena. Svi će najprije nadoknaditi kapitalna dobra, frižider, vešmašinu… sve što im je trebalo dok nisu imali novca, pa kad bude bolje, jednom…

A mora doći i do povjerenja u sustav, da nećete ostati bez posla, ili vam banka ukinuti dopušteni minus… a vi baš nakupovali knjiga.

- Ljudi trebaju početi trošiti. Slavni američki ekonomist Krugman imao je u Hrvatskoj predavanje, dovela ga duhanska industrija kad već nitko drugi nije mogao, jer ima nevjerojatno visok honorar. Rekao je - počnite trošiti, trošiti, trošiti…

Ha, ha, ha… Izdavači danas ne mogu dobiti nijedan kredit?

- Ne! Postoji projekt pri Ministarstvu kulture da se preko Habora osiguraju sredstva baš za ovu djelatnost… ali on dolazi dvije godine prekasno. Ako uopće dođe.

Što nakladnici mogu očekivati od Interlibera?

- Veliki posjet kupaca s manje novca. Popusti će morati biti veći. Danas kupci reagiraju samo na sniženja od 50 posto naviše. Ali kad knjigu prodate 50 posto jeftinije, više nemate novca za reprodukciju, možete samo pokriti troškove. Mi, Algoritam, od 4000 naslova godišnje došli smo na 1000-1500. Od broja naslova koji je bio dva ili tri puta manji od europskog prosjeka, do 8 puta manjeg od europskog prosjeka. Izdavači funkcioniraju na bazi preživljavanja, prebacivanja gubitaka u iduća razdoblja. Prilično smo otporne životinje.

A što kupci mogu očekivati od Interlibera?

- Puno novih knjiga, jer smo mi izdavači neko vrijeme stali na loptu. Računamo da će na Interliberu kupci neke novce, računajući na sniženja, potrošiti. No, kad to rastegnemo na godinu, pad od 10 posto vidi se iz aviona. Pad traje pet godina, znači, naši prometi su sad upola manji nego prije pet godina.

Do kad možete tako?

- Prilično dugo, jer mi izdavači imamo lager starih knjiga. Ja imam za 20 milijuna starih knjiga, vrijednih knjiga koje će naći kupca. Ljudi nam kažu - stalno jamrate, a nitko nije bankrotirao. Mi smo struka koja teško bankrotira, ali to ne znači da u ovom trenutku možemo ispuniti svoju kulturnu funkciju.

Ministarstvo kulture i knjiga? U situaciji 0,49 iz proračuna za kulturu, a nekad je bilo 1,1?

- Shvaćam da se neki veliki potezi nisu mogli napraviti. Ovo Ministarstvo je napravilo dobre poteze u ostalim segmentima, odlučan potez za nakladnike je izostao. Ovoj branši u ovom trenutku treba 100 milijuna kuna pod hitno. Ali i to bi, ako nema kupca s druge strane, bilo bačeno u vjetar.

Ima li u Splitu knjižara? Osijeku, Dubrovniku?

- Ima, naš problem je previše knjižara. Trebali smo 50 posto knjižara zatvoriti, da bi ostale bile profitabilne, ali nismo. Trenutno sve rade s minusom, redundantne su, a teško ih je zatvoriti jer ste previše novca investirali u njih. Trenutno lanac knjižara APM, Algoritam-Profil-Mozaik, ima 40 knjižara u koji je u 10 godina uloženo 60-70 milijuna živog novca. Sad smo zatvorili pet knjižara.

Možda bi u nekoj od njih mogli prodavati mali izdavači, koji nemaju svoje knjižare?

- Imali smo i te ideje, s Ministarstvom, ali svaka od njih košta. No, Zajednica nakladnika izradila je prijedlog da se, uz pomoć EU fondova, otvore knjižare u mjestima manjim od 50.000 stanovnika, jer 50.000 stanovnika je ekonomska granica isplativosti. Ispod toga - gubite novac.

Povremeno prostruji književnim prostorom priglupa ideja da su knjige od 29,99 kuna, koje se čitaju zato što taj dan nije bilo dovoljno sapunica na TV-u, uništile izdavaštvo. Ili je to točno?

- Knjiga treba postojati u svim platnim razredima. Jer knjiga od 129 kuna ima svog kupca, ona od 29 svog. Onaj koji kupuje knjigu od 29 kuna nikad neće investirati u onu od 129, i obrnuto. Hulio bih kad bih rekao da je knjiga od 29 kuna loša stvar. Ona stvara naviku čitanja, a s vremenom prelazak na kvalitetno štivo.

Mislim da nije tako lako.

- Dosta sam pratio kako se stvaraju čitatelji, znam da mi moramo svoje kupce odgojiti. Naši čitatelji Harryja Pottera danas čitaju R. R. Martina, i nastavit će čitati dobru književnost. Svi moji čitači su počeli s Fear Streetom, a završili na nobelovcima.

Smeta li vama što se na Interliberu stalno osjeća miris pečenih kobasica i alkohola?

- Malo da. Možda bi to trebalo premjestiti van u šatore… Ne smeta mi ako to miriši vani.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 21:24