Državno financiranje

Ministarstvo kulture: Među odbijenima i Vedrana Rudan, Ivica Ivanišević te časopis Smib

Vedrana Rudan

 Damir Skomrlj/Cropix
Novost je ove godine izdavač Petrine knjige, a koji su također dobili 300 tisuća kuna

Ministarstvo kulture i medija objavilo je koga će financirati u sljedećoj, 2023. godini, na području književnosti, časopisa, glazbe te, djelomice, likovne umjetnosti.

Kada je riječ o izdavačima, izdvojeno je za poticanje sljedeće godine nešto više od devet milijuna kuna, a prošle godine taj je iznos bio malo manji od osam milijuna. Razlika je, dakle, više od milijun kuna. Pojedini su nakladnici dobili oko 100 tisuća kuna više, no ostaje otvoreno pitanje je li i to dovoljno, s obzirom na golemi porast troškova. Po 460 tisuća kuna dobili su Fraktura, Hena com, V.B.Z. i Ljevak. 350 tisuća kuna dobili su Disput i Vuković & Runjić. 300 tisuća kuna dobili su Lekyam International, Sandorf i OceanMore. Naklada OceanMore izdala je, među ostalim, djela ovogodišnje nobelovke Annie Ernaux ("Godine" i "Djevojačke uspomene"), u dvadeset su godina postojanja na listi autora nanizali još nobelovki: Elfride Jelinek (Nobel 2004., prevode je i objavljuju od 2003.), Hertu Müller (Nobel 2009., objavljuju od 2002.), Alice Munro (Nobel 2013., objavljuju od 2011.). Novost je ove godine izdavač Petrine knjige, a koji su također dobili 300 tisuća kuna. Oni koji stoje iza nakladničke Petrine knjige predstavili su se proljetost u Donjem Miholjcu kao nakladnik koji izdaje knjige, među ostalim, manje poznatih autora svjetske književnosti. Urednik je poznat u nakladničkim krugovima, to je Zoran Maljković. Kako tumače na svojim stranicama, "... prva knjiga koju smo objavili je slikovnica autora Slavka Sobina i ilustratora Marka Jovanovca ‘Doktor Jabuka i tajna božićna poruka‘. U Hrvatskoj je to inačica ‘Djevojčice sa šibicama‘ - samo što naša ima sretan kraj". Izdali su i "Obiteljske slike" Gorana Tribusona, "Kradljivicu riječi" koju je napisala Abi Dare, "Mesarevu kći" čiji je autor Yaniv Iczkovits.

270 tisuća kuna dobila je Matica hrvatska, 250 tisuća kuna dobio je nakladnik Fibra, koji izdaje stripove. Edicije Božičević dobile su 230 tisuća kuna, kao i Mala zvona. Udruga Srednja Europa dobila je 220 tisuća kuna.

Neki su nakladnici odbijeni, među njima su sarajevski Buybook.

Što se tiče književnih manifestacija, 350 tisuća kuna dobili su iz Društva hrvatskih pisaca, a samo nešto manje, 320 tisuća kuna, "konkurentsko" Hrvatsko društvo pisaca za svoje manifestacije.

Udruga Sa(n)jam knjige u Istri dobila je 280 tisuća kuna, uz istoimeni sajam, uključeni su i Festival dječje knjige Monte Librić te Sajam dječje knjige Librić u perivoju. Ipak, najviše je novca od Ministarstva kulture na ovom području dobila Hrvatska gospodarska komora, 700 tisuća kuna. U sklopu komore djeluje Zajednica nakladnika i knjižara. Financiraju ovim novcem Noć knjige, MFK, KSS, Premium program, Interliber, PFK, u što spadaju sajmovi Frankfurt, Bologna, Sarajevo, Beograd. Ukupno je dodijeljeno više od četiri milijuna kuna. V.B.Z. je za Međunarodni književni festival Vrisak dobio 100 tisuća kuna.

Nakon duljeg vremena piscima su dodijeljene i godišnje potpore, ove ih je godine dobilo troje autora: Robert Perišić za novi roman "Drugi jezik", Matija Pisačić za strip "Psihotična mjesečna sonata" i Lora Tomaš za knjigu "Na papiru tvoje kože".

Lora Tomaš možda je slabije poznata široj publici, za sobom već ima jedan roman "Slani mrak". Živjela je u indijskom Bangaloreu, potom u Patanu, u Nepalu. Družila se, ova diplomirana indologinja, profesorica engleskog i njemačkog jezika, s umjetnicima i aktivistima. Nove romane pišu i Sandra Antolić, Zoran Ferić..., za što su dobili 42 tisuće kuna. Među odbijenima su Vedrana Rudan i Ivica Ivanišević.

U kategoriji časopisa i elektroničkih izdanja, 720 tisuća kuna dobila je Matica hrvatska za Vijenac, Kolo i Hrvatsku reviju. Društvo hrvatskih književnika za svoj časopis dobilo je 260 tisuća kuna, jednako kao i Hrvatsko društvo pisaca. Dodijeljeno je nešto manje od četiri milijuna kuna, a među odbijenima je časopis Smib.

U programima glazbene umjetnosti, od Ministarstva kulture najviše su dobili Hrvatsko društvo skladatelja za trideset i drugi Muzički bijenale, 780 tisuća kuna. Osorske glazbene večeri dobile su 650 tisuća kuna, jednako kao i Varaždinske barokne večeri.

Za monografije iz područja umjetnosti potpore su dobili Bane Milenković, Ivica Malčić, Ivan Posavec, HAZU za knjigu o Dragi Ibleru, a Institut za povijest umjetnosti za knjigu o Vjekoslavu Bastlu, Školska knjiga za monografiju tragično preminule umjetnice Otti Berger, koja je ubijena tijekom holokausta, bila je na slavnoj školi Bauhaus, njezin je rad tek nedavno otkriven, a ovih je dana dobila i svoj park u Zagrebu.

U potporama za vizualne umjetnosti najviše je dobio ULUPUH, 200 tisuća kuna za 58. zagrebački salon posvećen primijenjenoj umjetnosti i dizajnu, pod nazivom "Ne radi sam", potom Kazamat u Osijeku i Galerija Kula u Splitu 100 tisuća kuna. Po 150 tisuća kuna dobili su programi HDLU, no još se čeka i izvješće o muzejima i galerijama za potpunu sliku za likovnost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 03:11