USKORO NA KIOSCIMA 'REPUBLIKANCI'

Marija Jurić Zagorka: Avanturistički roman inspiriran povijesnim likovima i događajima

Roman “Republikanci” jedno je od klasičnih djela Marije Jurić Zagorke. Objavljivala ga je u nastavcima u Ilustrovanom listu, kao podlistak, od 1914. do 1916.

U kronologiji Zagorkina opusa “Republikanci” dolaze iza “Gričke vještice”, a ispred “Kćeri Lotrščaka”.

Neki su primijetili da je Zagorki bilo dosta prevelike fabulativne slobode u “Gričkoj” te se u novom romanu odlučila osloniti na povijesni sadržaj, štoviše na sadržaj o kojem je snovao i sam August Šenoa, ali taj svoj san nije ispunio.

Jakobinska urota

Osnovna tema “Republikanaca” dolazi iz same povijesti, a odnosi se na stvarnu ugarsko-hrvatsku jakobinsku urotu, što ju je 1794. predvodio Ignjat Martinović (1755. - 1795.). O njoj je, uostalom, Povijesni muzej Hrvatske svojedobno priredio izložbu u Matoševoj ulici. U njoj su svoje prste imali i masoni. Među osumnjičenicima, koji su planirali buržoasku revoluciju i prijetili samom bečkom caru Franji I., našao se i zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac.

Svi sudionici ove urote bili su smaknuti, jedino se Vrhovac uspio izbaviti od optužbi i nastaviti svoj korisni rad za sve žitelje svoje biskupije, od tiskanja knjiga do skupljanja narodnog blaga. A ovdje se spominju zato što su postali likovi tog slavnog romana Marije Jurić Zagorke.

Ljubavna priča

Proučavatelji književnosti tvrde da se Jurić Zagorka ni u jednom svom drugom romanu nije toliko služila povijesnim vrelima kao u “Republikancima”. I brojnim citatima iz njih, naposljetku. Međutim, ovaj se povijesno-avanturistički roman ne zaustavlja hvatanjem urotnika već nastavlja pratiti glavne protagoniste praktično sve do stvaranja Napoleonovih provincija u Hrvatskoj. Roman je prožet, dakako, idejama Francuske revolucije, idejama nacionalnog oslobođenja i ljudske ravnopravnosti. A događa se u Beču, Zagrebu, Pešti i Karlovcu. Dvoje glavnih protagonista čine ljubavni par - da, to su Ksenija Magdalenić i Goroslav Delivuk - kojeg mnogi uspoređuju s najslavnijim Zagorkinim ljubavnim parom (Nera i Siniša), a neki mu ga čak pretpostavljaju.

Zagorka je i glavni lik romana, Delivuka, također, preuzela iz “pravih” povijesnih izvora i arhiva, samo što je tamo, u stvarnom životu, imao epizodnu ulogu.

Izmišljen ženski lik

U “Republikancima” dobiva glavnu, a spisateljica mu pridružuje potpuno izmišljenu Kseniju Magdalenić. Tako fakcija i fikcija čine nerazdružive tvorbene niti ovoga romana. Ksenija, pokćerka bečkog ministra policije, postupno se pretvara od plemkinje i carske špijunke u zagovornicu demokratskih ideja, slobode i jednakosti. Pravo žena na jednakost njoj je isto tako važno, možda ne kao samom njenom tvorcu, Zagorki, ali bez njega više ne može razmišljati o budućnosti. Prateći transformaciju Magdalenićke čitatelj prati patnje hrvatskog puka i njegovu želju za promjenom. No, preobražaj je moguć jedino za pojedinca. Ljubav postaje čimbenik što mijenja pojedinačni ljudski karakter. Ali za zemlju Hrvatsku još uvijek je nemoguć.

Što će od te ljubavi postati, čitatelj mora otkriti sam, samo tako će shvatiti zašto se ljubavni rat dvaju spomenutih Zagorkinih parova nastavlja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 02:54