DRUGO MIŠLJENJE

KREATIVNE INDUSTRIJE Svaka kuna uložena u knjižnu industriju donosi devet kuna

 Miščević/CROPIX
Kreativne industrije su na trećem mjestu u Hrvatskoj po ostvarenoj dobiti

ZAGREB - Svaka kuna uložena u knjižnu industriju donosi devet kuna, a svaka kuna uložena u kreativnu industriju šest kuna, a kreativne industrije su na trećem mjestu u Hrvatskoj po ostvarenoj dobiti, ali 'ne postoje na mapi' političara, kako u onoj predizbornoj i izbornoj, tako i poslijeizbornoj, ustvrdio je vlasnik i glavni urednik nakladničke kuće Fraktura Seid Serdarević u ponedjeljak navečer na tribini "Paralelni svjetovi" u Knjižnici Bogdana Ogrizovića.

Voditelj te tribine književnik i urednik Kristijan Vujičić za ovaj susret izabrao je temu koja propituje odnos kreativne industrije i nakladništva i društvenu odgovornost nakladnika i kreativne industrije u cjelini , a za sugovornike odabrao profesoricu na Sveučilištu u Zadru i urednicu u Nakladi Ljevak Nives Tomašević i Seida Serdarevića.

Tomašević je podsjetila kako se pod pojmom kreativne industrije podrazumijevaju djelatnosti koje se zasnivaju na kreativnosti, vještinama i talentu pojedinca, a svoj potencijal za stvaranje zaposlenosti i bogatstva baziraju na proizvodnji i eksploataciji intelektualnog vlasništva. Istaknula je kako statistički podaci govore kako se tim industrijama u razvijenim zemljama svijeta i EU posvećuje velika pozornost, a pripadaju najbrže rastućim granama ekonomije. Dodala je kako u Hrvatskoj nema statističkih podataka o nakladničkom sektoru.

Poticanje čitanja

Strategija za poticanje čitanja je napravljena, ali još nije donesena, a to treba što prije učiniti, suglasni su Tomašević i Serdarević. Oboje su spomenuli kako su početkom studenoga ove godine ministri sedam ministarstava potpisali Izjavu o namjeri poticanja razvoja kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj kao osnovu za izradu i provođenje konkretnih mjera za razvoj kulturnih i kreativnih industrija i jačanje institucionalne i infrastrukturne podrške u razvoju kreativne i kulturne industrije u razdoblju od 2016. do 2020. godine.

Serdarević je potvrdio da je Udruga Knjižni blok - inicijativa za knjigu, vezano za spomenutu izjavu, već poslala dopis u kojemu navodi svoja stajališta kako poboljšati pložaj knjige, rekavši kako su u dopisu naveli da, zbog oporavka knjižnoga sektora, očekuju odgovor do 1. veljače iduće godine. Udruga Knjižni blok - inicijativa za knjigu osnovana 2011. godine, a okuplja nekoliko izdavača - Fraktura d.o.o., Hrvatska sveučilišna naklada d.o.o., Izdanja Antibarbarus d.o.o., Moderna vremena Info d.o.o., Naklada OceanMore d.o.o. i Planetopija d.o.o. Tomašević pak, kako je rekla, "nije baš sigurna da će to biti baš 1. veljače 2016."

Pozitivni primjeri

Voditelj tribine potaknuo je sugovornike da spomenu i neke pozitivne primjere kulturne prakse u sektoru nakladništva, a oni su se, među ostalim, osvrnuli i na Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija osnovan 2013. godine na poticaj Ministarstva gospodarstva, Knjižnicu i čitaonicu Bogdana Ogrizovića, Festival svjetske književnosti, Zagreb Book Festival i Sa(n)jam knjige u Puli.

Na Vujičićevo pitanje o ulozi medija i portala kao posrednika u prenošenju informacija o kreativnim industrijama, Serdarević je odgovorio kako je njihova uloga nezamjenjiva, ali da mediji danas uglavnom ne posreduju informacije. Potkrijepio je to i podatkom kako se publika trenutačno ne može informirati o kulturnim događanjima u gradu ni u jednim novinama koje izvješćuju samo o kino repertoaru. Tomašević je spomenula dva kvalitetna portala - Najbolje knjige.com i Moderna vremena na kojima, rekla je, svi možemo dobiti iscrpne i relevantne informacije.

Većina publike uopće ne teži estradizaciji

Govoreći o društvenoj odgovornosti nakladanika, Serdarević je rekao kako se ona očituje i u 'prelijevanju novca' iz financijski uspješnih nakladničkih projekata u objavljivanje knjiga koje nemaju puno kupaca. Ukazao je da u poznatom lancu: autor-nakladnik-knjiga nedostaje knjižara koja je u Hrvatskoj, rekao je, najslabija karika.

Unatoč prevladavajućem mišljenju kako publika teži estradizaciji, Serdarević je rekao kako njegovo iskustvo to opovrgava i da većina publike uopće ne teži estradizaciji iako se to, dodao je, želi sugerirati. Tribina je završena u pozitivnome ozračju riječi Nives Tomašević kako "bez obzira na poteškoće, nakladništvo uvijek opstaje".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 17:12