Ranih 2000-tih glazbenom scenom su "drmali" hitovi poput "Oops!... I Did It Again" pop princeze Britney Spears i "Lose Yourself" američkog repera Eminema, a kina su punili enormno popularni filmovi iz trilogije "Gospodar prstenova", no jedan od najvećih fenomena pop kulture početka novog milenija nosio je ime jednog od romana američkog pisca Dana Browna.
2003. godine objavljen je, naime, "Da Vincijev kod", drugi nastavak iz autorova serijala o Robertu Langdonu, harvardskom profesoru religijske ikonologije i stručnjaku za simbole. Triler koji kombinira misteriozno ubojstvo te intrigu i zadire u alternativnu povijest religije prodan je u više od 80 milijuna primjeraka (Brownove knjige, tvrdio je Business Insider 2018., prodane su u sveukupno 250 milijuna primjeraka), a njen autor iskusio je intenzitet slave kojem se malo koji pisac (osim J. K. Rowling koja je iste godine objavila peti nastavak "Harryja Pottera") usudi i nadati.
22 godine kasnije Brown na police knjižara donosi šesti nastavak iz ciklusa. U novom romanu kategoričnog naziva - "Tajna svih tajni" (hrvatski izdavač je VBZ) - još jednom se vraća opasnim avanturama svog protagonista, koji ovog puta čitatelja vodi na predavanje svoje djevojke i noetičke znanstvenice Katherine Solomon. Kada kontroverzna knjiga o ljudskoj svijesti, koju samo što nije objavila, privuče neželjenu pažnju, Langdon i Solomon "naći će se u neobranom grožđu".
Vjeran svojoj prepoznatljivoj formuli, Brown u srce priče ponovno stavlja tajne spoznaje i znanja, koje određeni tajanstveni akteri čuvaju za sebe, dovodeći time znalce poput Langdonove partnerice u nevolju. U nastojanju da dekodiraju zavjeru i nađu izlaz iz konfuzije u kojoj su se našli, protagonisti postaju meta organizacije iz sjene te dio riskantne potrage diljem još jednog europskog velegrada. Dok je u prethodnim romanima za kulise odabirao Vatikan, Pariz, Firencu, Bilbao ili Barcelonu, radnju nove knjige smješta u Prag.
U Pragu, koji je pretvorio u jedan od likova, pisac je prvi put bio kao student. Bilo je to ranih devedesetih, prije nego što je Brown postao piscem, i već je tada grad na njega ostavio snažan utisak. "Mislio sam kako je Prag apsolutno predivan", podijelio je Brown u intervjuu za Televizní noviny. Češkoj prijestolnici vratio se godinama kasnije u sklopu turneje kojom je promovirao knjigu "Inferno". Tada ga je doživio u novom svjetlu, a nakon što je napisao "Izgubljeni simbol", odluka je pala - narednu knjigu smjestit će u Prag.
Tijekom niza posjeta gradu istražio je, pripovijeda, mnoga lijepa mjesta i zanimljivosti, od kojih su neka zatim osvanula na stranicama "Tajne svih tajni". Obišao je lokacije poput Karlova mosta nad Vltavom, hotel Four Seasons te baroknu knjižnicu Klementinum, o kojoj je pisao čak i veliki argentinski pisac Jorge Luis Borges. Za turističkim vodičem nije posegnuo jer ga je gradom proveo urednik i prijatelj Petr Onufer, koji grad ima u malom prstu.
Ljudska svijest
"Ovo je daleko najambicioznija knjiga koju sam ikada napisao, ima detaljnu radnju. A rekao bih i da je najzabavnija. Bila je najzabavnija za pisati. Nadam se da je najzabavnija i za čitati", ispričao je u intervjuu za televizijski program "Good Morning America" priznajući da je na materijalu radio između šest i osam godina.
Knjiga se bavi, naime, ljudskom svijesti. "Bio je to zanimljiv odabir; trebalo mi je kojih osam godina da to sve shvatim dovoljno dobro da o tome mogu pisati", veli Brown koji si je, razmišljajući o pisanju ove knjige, postavio "pitanje koje si svi postavljamo"; "Što se dogodi nakon smrti?".
Da ste mu to pitanje postavili prije osam godina, odgovorio bi, kaže: "Ništa. I točka.
Takvo je bilo moje stanje uma. Mi smo računalo, kabel za napajanje je prerezan, gotovo je". No, dugogodišnji razgovori s fizičarima, noetičkim znanstvenicima i filozofima te čitanje tekstova o nevjerojatnim, novim znanjima na polju noetike u potpunosti su transformirali njegovo "mišljenje o smrti".
"Mislim da ljudska svijest preživi smrt", govori naglašavajući da nije imao nikakvo religijsko ni izvantjelesno iskustvo, kao niti iskustvo bliske smrti.
Slijedi ekranizacija
Knjiga će zaživjeti i na Netflixu, najavio je Brown ekranizaciju, koju predvodi Carlton Cuse, jedan od kreatora avanturističke dramske serije "Lost".
Budući da su se odlučili za format miniserije, za razvoj priče ovog će puta imati, zadovoljan je Brown, osam do deset sati. Kako ugurati sadržaj debelih knjiga u dva do dva i pol sata, najveći je izazov s kojim su se suočavali pri snimanju filmova Rona Howarda prema Brownovim književnim predlošcima (Brownova junaka Langdona iz "Anđela i demona", "Da Vincijeva koda" te "Inferna" u istoimenim filmovima interpretira holivudska zvijezda Tom Hanks, a važne uloge u pojedinim filmovima tumače i Audrey Tautou, Ewan McGregor, Ian McKellan, Alfred Molina, Paul Bettany, Felicity Jones, Omar Sy...), otkriva.
"Sve što sam dosad vidio je stvarno uzbudljivo i dobro", kaže o scenariju nadolazeće serije koja će se snimati i u Pragu.
"Mislim da će Prag izgledati prekrasno na televiziji", zaključuje pisac koji slavi 30 godina spisateljske karijere.
U četiri sata ujutro
A kako je sve počelo?
Danas 61-godišnjak, Brown je rođen u Exeteru, u američkoj saveznoj državi New Hampshire, u obitelji glazbenice i profesora matematike, piše The Guardian.
Nakon što je završio srednju školu, u kojoj je predavao njegov otac, preselio se u Los Angeles kako bi se ostvario kao skladatelj, pijanist i pjevač. No, kako njegova glazba nije zaživjela, preselio se u Sevillu, gdje je studirao povijest umjetnosti.
1993. godine, po povratku u rodni kraj, zaposlio se kao profesor u svojoj staroj školi, a s tadašnjom suprugom Blythe odvažio se na pisanje knjige "187 Men to Avoid: A Guide for the Romantically Frustrated Woman".
U ljeto 1995. godine školu u kojoj je radio posjetila je tajna služba, koja je, kako je ispričao Brown, "zadržala jednog od učenika, tvrdeći da predstavlja ugrozu za nacionalnu sigurnost. Ispostavilo se da je večer ranije bio na internetu... i ostavio komentar u kojem kaže da je ljut na trenutačnu političku situaciju i spreman ubiti predsjednika Clintona".
Događaj je pobudio Brownov interes, što je pisca navelo da istraži Nacionalnu sigurnosnu agenciju (eng. National Security Agency), a istraživanje je rezultiralo njegovim prvim romanom "Digitalna tvrđava", objavljenim 1998. godine.
Gledajući unazad, već taj tehnološki triler nagoviješta Brownov književni potpis, koji uključuje, primjerice, interes za kodove.
2000. objavljuje "Anđele i demone", roman u kojem uvodi lik profesora Langdona, a naredne godine i roman "Velika obmana", u čijem je fokusu obavještajna analitičarka Rachel Sexton, koja za vrijeme predsjedničke kampanje svoga oca mora dokazati autentičnost meteorita s navodnim dokazima o izvanzemaljskom životu.
2003. godine izlazi pak slavni "Da Vincijev kod", koji je Brownu omogućio dugogodišnju književnu karijeru. A ta karijera nije na zalazu. U planu su, najavljuje sam pisac, i novi naslovi.
A kako oni nastaju?
Brown se, priča, budi u četiri sata ujutro te odmah počinje pisati. Bitno je, uvjeren je, što prije sjesti za stol. Prije nego što se probudimo, sanjamo, veli, "um stvara nešto ni iz čega" - isto radi i pisac. A što stvara, ni s kim ne dijeli. Sa sadržajem knjige koju piše upoznat je samo urednik. Za ostale, čak i obitelj, godinama je to tajna - tajna svih tajni.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....