ŠVEDSKE UPUTE

Kako dobro stariti, kako izbjeći usamljenost i nezadovljstvo

Margareta Magnusson, švedska slikarica koja je s 85 godina napisala prvu knjigu o starenju i postala poznata širom svijeta

 /Egmont
Margareta Magnusson govori iz vlastitog iskustva, kad se uhvatila pisanja knjige "Švedsko umijeće dobrog starenja" već je bila blizu devedesete

Šveđani kao narod nisu dugovječni kao, primjerice, Japanci s Okinawe, ali jesu pri vrhu liste najdugovječnijih nacija, trinaesti su po redu. Očekivana životna dob tamo je gotovo osamdeset i dvije godine.

"Švedsko umijeće dobrog starenja", knjigu savjeta kako stariti kvalitetno i dobro, kako stariti u zahvalnosti, bez zamjeranja sebi i drugima, okrenut pozitivnim osjećajima, u nas upravo objavljenu u izdanju Egmonta, napisala je Margareta Magnusson. Autorica govori iz vlastitog iskustva, naime kad se uhvatila pisanja već je bila blizu devedesete.

Švedska slikarica Margareta Magnusson debitirala je kao autorica knjiga s osamdeset i pet, toliko joj je bilo kad je napisala bestseler "Nježno umijeće švedskog čišćenja prije smrti", knjigu u kojoj se bavi švedskim običajem čišćenja prije smrti, navadom da Šveđani u zrelim godinama, a pogotovo pod stare dane često krenu rasčišćavati i rješavati se nagomilanih materijalnih stvari kako bi olakšali posao djeci i unucima, da ih s nasljeđenom kućom ili stanom ne dočeka zatrpan tavan, podrum pun stare krame, ormari pretrpani nepotrebnim stvarima koje nikome neće ništa značiti. "Ideja je da ne bismo trebali ostaviti brdo smeća za sobom koje će naši voljeni morati čistiti nakon što mi umremo.", sažima Magnusson koja je tom knjigom u svojim poodmaklim godinama postala tražena sugovornica u medijima širom svijeta, od Njemačke i Vijetnama do arapskih zemalja u Švedsku su dolazili razni novinari i tražili da pokaže kako čisti kuću prije smrti.

Jednostavniji život

I, što je Margareta Magnusson zadržala nakon tog naoko ritualnog, a zapravo krajnje praktičnog "čišćenja prije smrti" ili, kako ga Šveđani nazivaju, dostadninga?

Najbitnije je, kaže, da je - sačuvala sjećanja, materijalnog se nastojala što više riješiti.

Od kad je napravila čišćenje prije smrti, svjedoči, živi puno bolji, jednostavniji život i u njemu, kaže - uživa. Nebitno je koliko će taj život još potrajati, bitno je da je kvalitetan.

"...kad čišćenje prije smrti privedete kraju, godinama ćete moći živjeti sretno u novom, nezakrčenom prostoru. Poanta čišćenja prije smrti nije umiranje, nego uvođenje reda.", objašnjava.

Kao nacija Šveđani su, kaže Magnusson, trezveni i lišeni sentimentalnosti.

image

naslovnica knjige Margarete Magnusson "Švedsko umijeće dobrog starenja", izdavač Egmont

Čišćenje prije smrti nije samo za stare ljude. Dapače, predlaže svima, pogotovo onima iznad četrdeset da povremeno naprave veliko čišćenje i riješe se stvari koje ne koriste.

Pametno je pravilo da ako u kuću unesete nešto novo nešto staro trebate iznijeti - pokloniti, donirati, prodati ili reciklirati.

Stolica je najopasniji izum

Kako potaknuti roditelje da naprave čišćenje prije smrti? Jer, kako kaže Magnusson, ako imate roditelje koji posjeduju puno stvari dragocjenih samo njima, pogodite tko će se na kraju morati pobrinuti za sve te stvari?

Ako se s vašima okupljate za blagdane, u neke dane kad se puno troši i poklanja, možda je to dobro vrijeme za započeti razgovor o tome kako općenito trošimo i o tome kako mnogi ljudi imaju previše stvari. Razgovarajte s roditeljima o tome što žele da učinite s njihovim stvarima.

Magnusson kaže da joj je pisanje knjige pomoglo da sa svojih petero djece i unucima razgovara o smrti na konstruktivan način, imali su razgovor koji nije bio mračan zabavan, pun vedrine. Smrt je nelaka tema, ali ne treba je zato izbjegavati.

Margareta Magnusson rođena je i najveći dio života provela u Švedskoj, ali je živjela i u SAD-u, Hong Kongu, Singapuru.

Sa svojim životnim iskustvom sažima savjete za starost, pa tako upozorava da ni u starosti ne treba bježati od tehnologije, nego držati korak. To što imate više od osamdeset nije opradvanje da ne znate koristiti WhatsApp ili neku drugu aplikaciju koja će vam olakšati život. Sa starim prijateljicama koje zna duže od osamdeset godina, još iz vremena djetinjstva, makar su fizički tisućama kilometara udaljene, redovito popije kavu na WhatsAppu i to joj čini veselje.

Okružite se mladim ljudima, to je, kaže, puno zabavnije negoli slušati ljude vaše generacije kako nostalgično govore da je u stara vremena sve bilo bolje.

Energična Magnussson tvrdi da je stolica najopasniji izum. Drži da nikada ne bi trebalo sjediti duže od dvadest minuta u komadu, osim ako ste u kinu ili kazalištu.

Ako ste usamljeni - volontirajte. Nemojte čekati da ljudi dođu k vama, vi krenite prema ljudima. U njezinim kasnim osamdesetima Magnusson volontira u knjižnici, pomaže starijima naučiti kako se bolje služiti internetom i tehnologijama. Kad je ostala udovica i otišla u mirovinu, unatoč činjenici da ima petero djece i unuke osjetila se usamljenom, pa je prvo odlučila brinuti o vrtu u kvartu u koji se doselila, potom je tražila druge načine volontiranja.

Pamti kako je svojevremeno sličan savjet dala i svojoj svekvri, koja joj se žalila na usamljenost - predložila joj je da se javi u dječju bolnicu i ponudi se čitati djeci priče.

I naposljetku, uza sve više-manje zdravorazumske savjete koje nudi, negdje usput autorica kaže: Dobro i sretno starenje sastoji se u tome da zavolite svoju dnevnu rutinu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 19:57